Ovih dana počela je žetva pšenice. Osim što je rod, zbog loših vremenskih prilika, manji za 30 posto, ratari i ovogodišnju žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice. Prema najavama, bit će dvostruko niža nego prošle godine. Zbog pada cijene krušnog žita na svjetskom tržištu brašno već neko vrijeme pojeftinjuje. To, međutim, nije slučaj sa kruhom i ostalim pekarskim proizvodima. Naprotiv, najavljuje se njihovo poskupljenje.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih kultura skuplja je za trećinu u poređenju sa prošlom godinom. Ranko Sarajlić iz gradiškog sela Laminci koji je posijao žitarice na više od 300 hektara kaže da je kalkulacija jasna. Ovu godinu, poput ostalih ratara, završiće u velikom minusu.
RANKO SARAJLIĆ, poljoprivrednik Laminci, Gradiška
„Trošak proizvodnje pšenice za 2022/2023. je oko 2,5 hiljade maraka po hektaru. Prinosi neće biti ni pet tona. Otkupna cijena neće biti ni 30 feninga. U prosjeku to je znači 1.500 maraka plus podsticaji od 500 maraka od Ministarstva poljoprivrede. To je, znači, negdje dve hiljade maraka u vrh glave. Znači, malo koji proizvođač neće namirivati ove godine“.
Loše vremenske prilike rezultirale su manjim prinosima, ali i slabijim kvalitetom.
DRAGOLjUB SAVANOVIĆ, poljoprivrednik Laminci, Gradiška
„Ja mislim da su prinosi duplo manji nego prošle godine, a cijene duplo manje. Šta ću ja, neću to ni prodavat’. Ja ću samo za potrebe svoje“.
Niska otkupna cijena pšenice koja je upola manja nego lani i pad cijena žitarica na svjetskim berzama rezultirali su padom cijena brašna koje je u zadnja dva mjeseca pojeftinilo 20 odsto. A, moglo bi još pojeftiniti kada se mlinari riješe zaliha.
ZORAN KOS, predsjednik Udruženja mlinara RS
„Ukoliko cijena pšenice ostane na trenutnom nivou, hajde da kažem, oko 200 evra po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, znači morat će usklađivati svoje cijene sa cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg talasa pojeftinjenja mlinskih proizvoda“.
„Ukoliko cijena pšenice ostane na trenutnom nivou, hajde da kažem, oko 200 evra po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, znači morat će usklađivati svoje cijene sa cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg talasa pojeftinjenja mlinskih proizvoda“.
SAŠA TRIVIĆ, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS
„Na to nikada jeftinije žito i brašno, ja kažem nikad veća plata. Nikada veći troškovi. Prema tome, nije za očekivati da dođe do pojeftinjenja pekarskih proizvoda nego čak sigurno u pola godine, ako se nastavi ovakav trend sa rastom plata, može se desiti da dođe do daljeg povećanja cijena hljeba. Prema tome, putujemo prema evropskim platama i prema evropskim cijenama hljeba“.
Bez obzira što je otkupna cijena pšenice niska i što je pojeftinilo brašno nema naznaka da će pojeftiniti pekarski proizvodi. Naprotiv. Očekuje se poskupljenje.
Iako svako ima svoju računicu, građani su ogorčeni i ne razumiju kako može pojeftiniti brašno, a poskupјеti hljeb.
MURISA MARIĆ, Udruženje za zaštitu potrošača „Дон“
„Svi se pravdaju da je uvoz znatno skuplji. Sada smo svjedoci da je žito i na svjetskoj berzi znatno jeftinije. Da je nafta na svjetskoj berzi, da je barel davno pojeftinio. Evo, nešto su snižene cijene kod nas. Ali, nekako mi građani to ne osjetimo nego ponovo plaćamo danak svih poskupljenja“.
Ma kako paradoksalno zvučalo, jeftinije brašno, pa i gorivo, ne znači automatski i jeftini hljeb. Ovaj put su izgovor plate radnika.
Izvor: BHRT
BONUS VIDEO
