Zabrinutost zbog finansijskog zdravlja banaka izazvala je pometnju u vezi zlata. Kada su američke banke kao što su Silicon Valley Bank i Signature Bank najavile probleme s insolventnošću, a zatim se pojavile vijesti da je Evropska banka „Credit Suisse“ takođe u nevolji, trgovci su pohrlili ka sigurnoj imovini.
Međutim, od tada su interveniale svjetske središnje banke, vlade i komercijalne banke. UBS je pristao kupiti „Credit Suisse“ uz finansijsku potporu švajcarske vlade. Fed je pružio pomoć pogođenim bankama i čini se da je kriza, barem za sada, gotova.
Ali, cijena zlata ostaje visoko u odnosu na cijenu iz 2000. godine i blizu je rekordno visokih nivoa iz 2017. godine.
Postoje i drugi činioci koji povećavaju popularnost zlata. Bankarska mini kriza prisilila je svjetske središnje banke da preispitaju svoj pogled na kamatne stope. Veće kamatne stope mogu vršiti pritisak na bilanse banaka, pa se, kako bi se spriječila potencijalna sistemska bankarska kriza, svi slažu da bi svjetske središnje banke poput FED-a trebale prestati podizati stope.
U nestabilnom privrednom okruženju usred visoke inflacije i geopolitičkih napetosti između SAD-a, Rusije i Kine, zlato postaje još privlačnije. Rusija, Kina i njihovi saveznici nastoje okončati dominaciju dolara širom svijeta, a prema Svjetskom savjetu za zlato, središnje banke kupuju rekordne količine zlata u ovim nesigurnim vremenima, prenose agencije.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
