Prividna ili ne, sniženja povodom „crnog petka“ na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.
Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao crni.
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na „crni petak“, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.
„Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene“, objašnjava Marićeva.
Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za „crni petak“, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.
„Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača“, kaže ona za „Nezavisne novine“, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.
Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom „crnog petka“, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.
Iako smatra da sniženja za „crni petak“ nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.
„Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje“, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.
Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.
I Branka smatra da se cijene povećavaju prije „crnog petka“, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.
Sa psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za „Nezavisne novine“ da je „crni petak“ postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.
„Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe“, objašnjava ona za „Nezavisne novine“.
Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.
„Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja“, navodi Savanović Zorićeva.
Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.
„‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste“, ističe ona za „Nezavisne novine“.
Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.
Izvor: ATV
BONUS VIDEO
