Ako bi se neko od bh. državljana pridružio ili na drugi način učestvovao u krvavim sukobima na području Ukrajine, izložio bi se riziku da za to ide na robiju, jer to predviđa naše zakonodavstvo.
Dužina zatvora zavisi od toga na koji način se neko o zakon ogriješio, a doseže i do 10 godina, koliko je predviđeno za one koji druge vrbuju da idu do rat, a najmanje tri godine je kazna za one koji se sukobu pridruže.
U Krivičnom zakonu BiH, naime, navodi se, ko se na bilo koji način pridruži vojnoj snazi organizovanoj, obučenoj, opremljenoj ili mobilizovanoj protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama (OS) BiH, da će biti kažnjen kaznom zatvora najmanje tri godine. I to nije sve.
„Ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina“, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.
Osim toga, kako se navodi, ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, ide u zatvor najmanje tri godine.
Međutim, ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara sa drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela, zaprijećena mu je robija do deset godina.
Iskusni advokat Senad Dupovac, koji je zastupao optužene za ova krivična djela, ističe da su odredbe ovog zakona primjenjive i za dešavanja u Ukrajini.
„Član 162. Krivičnog zakona BiH, koji predviđa kaznu do deset godine, primjenjiv je za dešavanja u Ukrajini, ali nije i član koji se odnosi na terorizam, kao što je to bio slučaj sa nekim optuženima koje sam ja zastupao“, rekao je Dupovac za „Nezavisne novine“.
Slično ističe i advokat Adil Lozo, koji je zastupao Huseina Bilala Bosnića, nekadašnjeg vehabijskog lidera koji je, podsjetimo, „odležao“ sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.
„Te zakonske odredbe su primjenjive za sve građane BiH i nije isključeno bilo koje ratište. Sve što je van teritorije BiH je zabranjeno. Tu imate sad niz radnji, ne samo odlazak na strana ratišta, već, recimo pripremanje građana BiH za odlaske na strana ratišta, pomaganje i tako dalje. Imali ste slučajeva gdje su osuđivane osobe koje su na neki način doprinijele da neko ode na strano ratište. Dakle, mogu da budu odgovorni ne samo oni koji odu već i oni koji pripremaju drugog da ode na strano ratište“, pojasnio je Lozo za „Nezavisne novine“.
Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da su intencije zakonodavca bile da društveno opasnim definišu odlazak bilo kojeg građanina BiH na bilo koje strano ratište ili pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.
„Kažnjiv je svaki odlazak svakog građanina BiH na bilo koje strano ratište, bilo gdje u svijetu, bez obzira na to da li se radi o Ukrajini, bliskoistočnim zemljama ili nekom drugom području“, pojasnio je Kržalić.
Da li raspolažu informacijama da se neko od bh. državljana eventualno pridužio aktuelnim sukobima na području Ukrajine, pitanje je koje smo poslali Ministarstvu bezbjednosti BiH i Ministarstvu inostranih poslova BiH, ali odgovore nismo dobili do zaključenja ovog broja „Nezavisnih novina“.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
