Hercegovina Vijesti

Han­ga­ri pu­ni si­je­na u Her­ce­go­vi­ni

Ko­si­dba tra­ve i ba­li­ra­nje si­je­na uve­li­ko su u to­ku ši­rom Re­pu­bli­ke Srpske. I dok po­ljo­pri­vre­dni­ci u Her­ce­go­vi­ni i Li­jevču po­lju za­do­vo­ljno trlja­ju ru­ke, jer je go­di­na bi­la plo­do­no­sna, a kva­li­tet si­je­na za­do­vo­lja­va­jući, u Sem­be­ri­ji bi­lježe ni­kad go­re pri­no­se i kva­li­tet tra­ve.

Što se tiče prve ko­si­dbe si­je­na u Sem­be­ri­ji, is­kre­no ću vam reći, pro­pa­la je, a ne pi­še se do­bro ni stočnom fon­du, is­tiče za „Ne­za­vi­sne no­vi­ne“ Sa­vo Ba­kaj­lić, pred­sje­dnik Re­gi­onal­nog udruženja po­ljo­pri­vre­dni­ka Sem­be­ri­je i Ma­je­vi­ce.

„Ve­li­ke ko­ličine pa­da­vi­na prou­zro­ko­va­le su je­dnu od go­rih prvih ko­si­dbi i u su­šti­ni si­je­no ni­ko ne pro­da­je, jer okol­nos­ti ni­su do­bre u sva­kom smi­slu. Si­tu­aci­ja se ma­lo po­pra­vi­la za vri­je­me dru­ge ko­si­dbe, ali dos­ta je nji­va uni­šte­no me­ha­ni­za­ci­jom i sa­bi­ja­njem tla. Vi­di­te i sa­mi, mi u Sem­be­ri­ji ima­mo afričku svinj­sku ku­gu, lju­di je­dnos­ta­vno mar­vu ras­pro­da­ju ‘po­što-za­što’. Nažalost, mi­slim da će po­ljo­pri­vre­da doži­vje­ti ve­li­ki ko­laps, a u Sem­be­ri­ji, naj­većoj ži­tni­ci Re­pu­bli­ke Srpske i Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, ni­je do­bra si­tu­aci­ja. Je­di­no smo us­pje­li da kva­li­te­tno spre­mi­mo si­je­no iz dru­ge ko­si­dbe, a što se tiče stočnog fon­da, on se uni­šta­va i mi­slim da je do­šao kraj po­ljo­pri­vre­dnoj proi­zvo­dnji u Srpskoj i BiH“, za­ključio je Ba­kaj­lić.

Da ba­li­ra­no si­je­no ne­maš gdje ku­pi­ti, jer ga ni­ko i ne pro­da­je, ka­zao je za „Ne­za­vi­sne no­vi­ne“ Vla­di­mir Uso­rac, pred­sje­dnik Udruženja po­ljo­pri­vre­dnih proi­zvođača i mlje­ka­ra RS.

„Ko­si­dba je bi­la uža­sna, kva­li­tet je ja­ko loš, ko­si­le su se prva i dru­ga ko­si­dba za­je­dno i go­to­vo da ove go­di­ne ne­ma kva­li­te­tnog si­je­na. Ka­kva je si­tu­aci­ja u dru­gim kra­je­vi­ma Srpske, stvar­no ne znam, ali kod nas je užas. Ko ima ne­što kva­li­te­tnog si­je­na, ne pro­da­je, čuva ga za svo­je po­tre­be. Na­de ulažemo u treću ko­si­dbu ili ćemo po­ku­ša­ti si­ja­ti no­vu tra­vu, pa do zi­me da se bar obe­zbi­je­di­mo. Ako to ne uspi­je, u pi­ta­nju će bi­ti is­hra­na sto­ke“, sma­tra Uso­rac.

Da ko­si­dba ka­sni u mno­gim kra­je­vi­ma Srpske, ali i da je stočni fond u opa­da­nju, pot­vrdio je za „Ne­za­vi­sne“ i Dra­ško Ba­njac, pred­sje­dnik Udruženja far­me­ra Re­pu­bli­ke Srpske.

„Sla­bo na­rod si­je­no i pro­da­je, za dvi­je, tri KM ma­le ba­le, za ve­li­ke ni­sam ni si­gu­ran tačnu ci­je­nu. Ove go­di­ne je si­je­na bi­lo kao ni­ka­da, jer je bi­la ki­šna go­di­na, ali dos­ta tra­ve je i pro­pa­lo, jer se  ni­je mo­gla ko­si­ti zbog vre­men­skih ne­pri­li­ka. Na po­dručju Li­jevča po­lja ni­je bi­la lo­ša ko­si­dba i si­je­na ima u izo­bi­lju. Vje­ru­jem da je do­bra ko­si­dba bi­la i u brdskim pre­dje­li­ma, na Ma­njači, ta­mo je ge­ne­ral­no tra­va do­brog kva­li­te­ta. Si­je­na će bi­ti do­vo­ljno, ali stočni fond se stal­no sma­nju­je“, sma­tra Ba­njac.

Po­ljo­pri­vre­dni­ci iz Gac­ka kažu da su pri­no­si si­je­na u ovoj go­di­ni pre­ma­ši­li sva nji­ho­va očeki­va­nja.

„Za ra­zli­ku od pro­šle go­di­ne ka­da smo vi­še od 80 od­sto mo­ra­li da ku­pi­mo, i to po izu­ze­tno vi­so­kim ci­je­na­ma, ova go­di­na će bar u tom smi­slu bi­ti la­go­dna, jer ćemo si­je­na ima­ti, što kažu, ‘i na izvoz’. Za nas je po­se­bno bi­tno što sa hra­nom za sto­ku nećemo ima­ti pro­ble­ma u ovom smi­slu, jer zi­ma u Gac­ku tra­je ne­ka­da i po pet mje­se­ci, pa je ja­ko bi­tno da ne mo­ra­mo bri­nu­ti o to­me“, ka­zao je za „Ne­za­vi­sne“ je­dan vri­je­dni do­maćin iz Gac­ka i do­dao da je do­kaz plo­do­no­sne go­di­ne i činje­ni­ca da još ni­su za­vrši­li po­sao, a počeli su oko 20. ju­na.

Pri­no­si ze­le­ne bi­ljne ma­se, odno­sno si­je­na su izu­ze­tno vi­so­ki ove go­di­ne u Her­ce­go­vi­ni, pot­vrdio je za „Ne­za­vi­sne no­vi­ne“ Dar­ko Mar­ko­vić, stručni sa­ra­dnik za stočar­stvo u re­so­ru za pružanje stručnih uslu­ga u po­ljo­pri­vre­di pri re­sor­nom mi­nis­tar­stvu za re­gi­ju is­točna Her­ce­go­vi­na.

„Već ne­ko­li­ko de­ce­ni­ja ni­su za­bi­lježeni ova­ko vi­so­ki pri­no­si. Kva­li­tet si­je­na je ne­uje­dnačen, jer ima par­ce­la ko­je su u di­je­lu Ga­tačkog po­lja bi­le izložene plav­lje­nju i vo­da se duže zadržava­la, što je do­ve­lo do pre­ras­ta­nja, odno­sno po­le­gnuća i po­ja­ve tru­leži. U brdskim i pla­nin­skim di­je­lo­vi­ma pri­no­si su vi­so­ki, a kva­li­tet si­je­na je izu­ze­tno do­bar. Ge­ne­ral­no gle­da­no, u ci­je­loj re­gi­ji Her­ce­go­vi­ne odlični su pri­no­si. Si­je­na će bi­ti i za pro­da­ju“, ka­zao je Mar­ko­vić.

 

 

 

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Vikend u Poeti: Večeras živa svirka Nikole Karadžića

Urednik

U ponedjeljak promocija knjige „Život je bevanda“ Željka Kneževića u Domu mladih

Urednik

Pčelici Maji iz Bileće priznanje za doprinos održivom i inovativnom razvoju tekstilnog sektora.

Urednik

Nove klupe i kante za otpad postavljene na više lokacija u Bileći.

Urednik

Od dukata do opanaka: U Trebinju zablistale hercegovačke narodne nošnje (VIDEO)

Urednik

Srpska bogatija za 29 beba: U Trebinju jedna djevojčica i dječak, a u Nevesinju jedan dječak.

Urednik

Šahovski festival Trebinje 2026: Tri turnira tokom prvog vikenda jula

Urednik

TO Trebinje: Besplatan prevoz i ulaz na koncert grupe „Thievery Corporation“ u Nikšiću

Urednik

U Muzeju Hercegovine otvorena izložba fotografije „FotoBiH 2026“

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više