Jedan od značajnih programa Ćorovićevih susreta „Srpska proza danas“ bila je sinoć održana promocija časopisa za književnost i kulturu „Nova zora“ i Zbornika radova sa prošlogodišnjih susreta, posvećenog piscu Anđelku Anušiću.
O novim izdanjima govorio je profesor Miloš Kovačević. Ovogodišnji broj „Nove zore“ u velikoj mjeri posvećen je Radislavu Bratiću, povodom desetogodišnjice njegove smrti. Bratić je bio glavni urednik i jedan od pokretača ovog časopisa.
„Imali smo omaž Radislavu Bratiću u Beogradu, u Srpskoj književnoj zadruzi, tako da je u ovom broju objavljeno četiri-pet potpuno novih tekstova o njemu. Osim toga, objavljen je i njegov posljednji razgovor koji je napravio, tako da je „Nova zora“ nekako u potpunosti u znaku Radislava Bratića“, dodaje Kovačević.
U ovom broju objavljeni su prilozi jedanaest pjesnika, više proznih pisaca i esejista, kao i tekstovi posvećeni jeziku i aktuelnim pitanjima srpskog jezičkog i kulturnog prostora.
„Rubrika o jeziku je vrlo zanimljiva, jer ima tri značajna priloga. Jedan prilog tiče se statusa, odnosno pokušaja da se Republika Srpska piše malim slovom, tako što bi se njen naziv tretirao kao pridjev, a ne kao imenica. U „Novoj zori“ objavljen je tekst koji se bavi tim pitanjem i ukazuje na nelogičnost takvog pristupa. Drugi vrlo značajan tekst govori o ovom, kako je autor ocijenio, nerazumnom činu u Crnoj Gori, odnosno o ulasku u Evropsku uniju bez srpskog jezika. Ako se u Crnoj Gori bude insistiralo samo na crnogorskom jeziku, onda se, kako se navodi u tekstu, zanemaruje činjenica da u Crnoj Gori živi i veliki broj Srba i da je srpski jezik dio njenog kulturnog i jezičkog prostora“, ističe Kovačević.
Broj donosi i tekstove o različitim nagradama, prikaze knjiga, priloge o ovogodišnjim dobitnicima Ćopićeve nagrade, kao i pregled kulturnih dešavanja u Istočnoj Hercegovini. Zbornik radova o Anđelku Anušiću nastao je nakon prošlogodišnjeg okruglog stola posvećenog ovom piscu, a ovoga puta donosi čak 19 radova.
„Iako neki autori nisu mogli da prisustvuju okruglom stolu, poslali su svoje radove, pa je Anušićevo djelo sagledano iz različitih aspekata.Anušić je veoma raznovrstan pisac. Piše romane, pripovijetke, poeziju i esejistiku. Posebno je značajno što je među prvim piscima koji su veoma direktno pisali o stradanju Srba Krajišnika i progonu Srba iz Hrvatske.NJegovi romani otvorili su temu ratnih stradanja Srba, koja će kasnije postati jedna od značajnih tema savremene srpske književnosti. Zbog toga će ovaj zbornik biti jedan od značajnijih, jer se bavi temama koje su obilježile kraj 20. i početak 21. vijeka“, kaže Kovačević.
Nakon promocije priređeno je Književno veče, na kojem je desetak pisaca čitalo odlomke iz svojih djela. Nebojša Jevrić, Saša Knežević, Radomir Uljarević, Božidar Bjelica Japan, Zoran Radisavljević, Jadranka Milošev ljubiteljima pisane riječi približili su svoje stvaralaštvo.
Književnom večeri u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bileći završeni su 27. Ćorovićevi susreti pisaca „Srpska proza danas“.
Izvor: Radio Bileća
BONUS VIDEO
