Hercegovina Vijesti

Hercegovci i Crnogorci 30 godina traže pravdu

Hercegovci i Crnogorci, bivši zatočenici zloglasnog splitskog logora „Lora“, u kome se računa da je od zlostavljanja i prebijanja preminulo oko 70 zarobljenika, među kojima je bio veliki broj Crnogoraca i Hercegovaca, te porodice onih koji nisu preživjeli 30 godina traže pravdu.

„Nakon nezavisnosti Crne Gore, naš tadašnji vrhovni državni tužilac Vesna Medenica sklopila je sa hrvatskim državnim tužiocem Mladenom Bajićem sramni sporazum prema kome se terete samo crnogorski državljani osumnjičeni za ratne zločine nad hrvatskim državljanima, ali ne i obratno, zbog čega imamo za rezultat da se procesuiraju Srbi i Crnogorci, a nijedan zločin nad pripadnicima JNA. Zbog toga ne odustajemo od traženja za nastavkom suđenja za zločine počinjene u logoru „Lora“, takozvana „Lora 3″, o kojoj se u Hrvatskoj jedno vrijeme govorilo, a sada nema ni toga“, kaže predsjednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore Radan Nikolić.

On kaže da kao udruženje nemaju mogućnost slanja zvaničnih protesnih nota ni Hrvatskoj, niti organima Evropske unije, koja ju je primila u svoje članstvo i pored zahtjeva da prije pridruživanja ovoj zajednici Hrvatska mora imati raščišćene račune sa ratnim zločinima, ali ne odustaju od zahtjeva prema crnogorskoj Vladi i Skupštini čije se raspuštanje očekuje.

„Nažalost, još se istrajava na falsifikovanju novije istorije po kojoj je za sve kriva Srbija i Crna Gora, a ostalo su sve nevine žrtve, tako da se još primjenjuje politika dvostrukih standarda, pa se o mnogim žrtvama – i ‘Lore’, ali i ostalih logora i civilnog stanovništva, u Hrvatskoj sve zna, ali se ćuti. Imamo i neriješene granice Hrvatske sa Crnom Gorom, ali ni to nije smetalo da ova zemlja uđe u Evropsku uniju, ali se mi još uzdamo u istinu i čekamo pravdu, između ostalog, i za takozvanu Nikšićko-šavničku grupu, sve pripadnici JNA, tadašnje zvanične vojske Jugoslavije, koja je netragom nestala u ‘Lori’, a sudski epilog ovog logora je obuhvatio samo jedan kratak period djelovanja tog mučilišta i tu se stalo“, istakao je Nikolić.

Napominjući da su, nažalost, pojedini crnogorski istoričari, zajedno sa hrvatskim, agresiju hrvatskih paravojnih formacija na teritoriju BiH u predjelu Ivanice, koja je tada pripadala Trebinju, prepravili kao agresiju JNA na Hrvatsku, on dodaje da su materijalnu naknadu koju su porodice žrtava dobile od bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore crnogorskim otcjepljenjem jedva zadržale i to uz pomoć protesta i bunta.

„Iako u Hrvatskoj tvrde da nema nikakvih dokaza da je Nikšićko-šavnička grupa uopšte bila u ‘Lori’, a da su zarobljeni na teritoriji BiH, mi imamo bezbroj svjedočenja, ali i dokaznog materijala, dokumenata koje su nam dostavljale i neke nevladine hrvatske organizacije, pa se i dalje nastavljamo boriti“, tvrdi Nikolić.

Od nastavka suđenja za „Loru“ ne odustaju ni bivši logoraši iz istočne Hercegovine, a predsjednik Udruženja logoraša regije Trebinje Vukan Kovač, koji je i sam prošao golgotu „Lore“, kaže da BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj, nikada neće dozvoliti potpisivanje ovakvog ugovora kao što je uradila Crna Gora.

„Nažalost, hrvatsko pravosuđe je na osnovu tog sporazuma izbacilo iz procesuiranja odgovorne za Nikšićko-šavničku grupu, tako da je Hrvatska i tu uspjela prevariti javnost, kao što je javnost prevarena i u činjenici da nema suđenja za kasnije zločine u ‘Lori’, koja je bila logor od marta 1991. do avgusta 1997. godine, a suđeno je samo za zločine počinjene od aprila do avgusta 1992. godine, tako da i mi imamo logoraše koji su dobili presude za dva mjeseca boravka u ‘Lori’, a za ostalih godinu dana kao da nisu bili tu“, kaže Kovač, koji je i sam preživio golgotu ovog mučilišta.

Kaže da se iskreno nada da u sve nije politika umiješala prste i da će nove vlasti u Crnoj Gori ispraviti grešku na način što će tražiti pravdu za svoje građane koji su nedužni, na zvjerski način ubijani u splitskim kazamatima.

Svoja svjedočenja je, osim u sudnicama te raznim istražiocima, Kovač ispričao i u dokumentarnom filmu „Zlo proljeće ’92“, koji je nakon Nikšića u srijedu veče premijerno prikazan u Trebinju i, pored igrano-dokumentarnog filma „Mučenici“, snimanog u Trebinju 2007. godine, predstavlja svjedočanstvo o monstruoznim zločinima u splitskoj „Lori“, nakon čijeg prikazivanja se u holu Kulturnog centra Trebinje mogla nabaviti i spomen-knjiga „Zadnja linija odbrane“, koja sadrži biografske podatke 320 vojnika iz Crne Gore poginulih u ratovima devedesetih.

 

 

Izvor: Vesna Duka, Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Herojska borba u Nevesinju: Slogom i hrabrošću gase buktinju

Urednik

Hercegovačko sijelo u Trebinju okupilo i mlado i staro (VIDEO)

Urednik

Izraelski novinar oduševljen Srpskom: Neotkrivena evropska oaza

Urednik

Trebinje svi znaju, ali ovaj prirodni biser mnogi nisu otkrili (FOTO)

Urednik

U Trebinju izložba Miltona Glejzera „Evo šta sam dosad naučio“ (VIDEO)

Urednik

Kafe baru Poeta potreban konobar ili konobarica na duži vremenski period

Urednik

Nova školska godina kuca na vrata, šta je potrebno za opremanje prvačića?

Urednik

Požar kod Herceg Novog pod kontrolom, vatrogasci dežuraju na kritičnim tačkama

Urednik

Bejbi bum u Srpskoj: U Nevesinju dva dječaka, a uTrebinju djevojčica i dječak,

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više