TREBINJE – Posljedice Hercegovačkog ustanka, kao jednog od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, osjećaju se i danas, rečeno je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji „150 godina od Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“, koja se ovih dana održava u Trebinju.
Na skupu naučnih radnika iz ove oblasti, iz 13 zemalja, razgovaraju o pitanjima ovog ustanka, ali i o Velikoj istočnoj krizi i tome šta je tada proizvela.
Direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da taj ustanak nije bio lokalni događaj, već je otvorio Veliku istočnu krizu, koja je izazvala ogromne turbulencije u Evropi i ostavila posljedice, naročito po srpski narod zapadno od Drine.
„Ustanak tada nije do kraja ispunio nacionalne ciljeve srpskog naroda i ostavio je posljedice kroz austrougarsku okupaciju koja je uslijedila, a vidimo da se i sada osjećaju recidivi tih događaja“, naveo je Mastilović.
Član Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dušan Proroković smatra da je Evropska unija danas u krizi, baš kao što je Otomanska imperija bila u drugoj polovini 19. vijeka.
„Važno je praviti paralele istorijskih događaja sa sadašnjim vremenom, jer ima političkih poruka i procesa koji su veoma slični današnjoj geopolitičkoj situaciju. Otomanska imperija stvorila je uslove za revoluciju, a slično se sada dešava u Evropi, jer vidimo čitav niz malih revolucija koje se odigravaju po svim evropskim zemljama“, istakao je Proroković.
On je dodao da je druga polovina 19. vijeka donijela i bankrot Otomaske imperije, koja se neprestano zaduživala i počinjala da štampa novac, zapitavši se šta se danas različito dešava u svijetu u odnosu na to vrijeme.
Napominje i to da postoji sličnost toga vremena i današnjice i u potrošenosti jedne ideologije.
„Ljudi su u drugoj polovini 19. vijeka željeli modernizaciju. Kad govorimo o geopolitici, vidi sa stalna borba između transatlantskih sila SAD i Velike Britanije sa Rusijom, koje neprestano nastoje da je potisnu. Front je danas nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od BiH, u Ukrajini, ali u načelu se tu ništa nije promijenilo“, smatra Proroković i dodaje da je sadašnja geopolitička situacija razlog za veliki broj učesnika iz inostranstva na ovom skupu.
Međunarodna naučna konferencija „150 godina Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“ otvorena je u utorak u Nevesinju, a organizovao ju je Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Institut za međunarodnu politiku i privredu Beograd, uz podršku Ministarstva nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Srbije i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS.
Za jesen je najavljen i zbornik radova sa ovog naučnog skupa.
Izvor: Nezavisne