Prijatno iznenađeni, malobrojni zaposleni kažu da je njihov rad na polju muzejske djelatnosti i kulture prepoznat i van Srpske.
Posebnu težinu orden ima što je stigao iz Srbije, na devedesetu godišnjicu otkako je Јovan Dučić zavjetovao svoje Trebinje da formira muzejsku ustanovu.
Te 1935. godine rodnom gradu poklonio je brojne eksponate, a kasnije i zaostavštinu.
Osnovan je 1952. godine, kao muzej kompleksnog tipa, sa arheološkim, istorijskim, prirodnjačkim, etnološkim i odjeljenjem istorije umjetnosti.
– Ako pričamo o državnosti srpskog naroda, onda moramo da se vratimo u srednjovjekovni period, u doba Svetog Save, u vrijeme Travunije, Kosača i drugih dinastija koje su vladale upravo iz Trebinja – kazala je Ivana Grujić, direktorka Muzeja Hercegovine.
Orden je samo razlog više da radimo predano, uz mnogo entuzijazma i ljubavi, priča Božana Đuzelović, jedan od kustosa Muzeja.
Posvećenost poslu prepoznaju i institucije i posjetioci.
– Prvenstveno nam je to motivacija, što voliš ono što radiš, voliš narod kome pripadaš, a to kad se ujedini, daje snagu i energiju – ističe Đuzelovićeva.
Petar Milošević, kustos istoričar u Muzeju Hercegovine navodi da ljude najviše interesuje etnologija, kako se živjelo prije stotinu i više godina, ali i prirodne nauke.
Uz muzejsku djelatnost, pod svodom Muzeja Hercegovine, česti su sadržaji i iz oblasti kulture. Јedno bez drugog ne može.
– Svi eksponati koje muzeji čuvaju, su produkt nečijeg umjetničkog stvaralaštva, to su mala umjetnička djela i imaju istorijsku vrijednost, ali ako ga stavite u kulturološki kontekst i istorijski, vi predstavljate jedno društvo, narod ili jedan mikrolokalitet – dodala je Ivana Grujić, direktorka Muzeja Hercegovine.
Zaposlene očekuju istraživački radovi unutar kompleksa muzeja, arheološka postavka u autentičnom prostoru.
To je, uz njihovu, obaveza više i za osnivača – Ministarstvo kulture, i Grad Trebinje.
Izvor: RTRS
BONUS VIDEO
