Prisutan je dojam lebdenja nove strukture nad šumom. Prizemlje dostupno svima programski je određeno ugostiteljskim i izložbenim prostorima, orijentisano na šumu u kojoj se nalazimo. Na prvom je spratu lebdeći trg, forum, kojem se iz šume pristupa preko eskalatora iz svih smjerova, tako zagrebački Večernji list u uvodu opisuje rješenje kongresnog centra u Trebinju.
Krajem 2023. godine Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je javni međunarodni arhitektonski konkurs za izradu idejnog rješenja Kongresnog centra u Trebinju. Na konkurs je pristiglo 39 radova iz cijelog svijeta, a žiri je dodijelio tri nagrade te tri posebna priznanja. Autor prvonagrađenog rada zagrebački je studio Nekoliko, a projekat su radili u saradnji s Markom Gusićem iz studija Argu. Studio Nekoliko čine Hrvoje Arbanas, Dora Lončarić, Luka Šen, Martin Mertz, Mario Peko i Mario Kralj; znanje i iskustvo skupljaju godinama, a u ovom formatu djeluju od jeseni 2022. Okupacija su im sva mjerila arhitekture, kao i razni zadaci i namjene: od zgrada javnog sadržaja i društvenog standarda, uređenja javnih prostora, do privatnih investicija i uređenja interijera. Često sudjeluju na hrvatskim i međunarodnim arhitektonskim natječajima, piše Večernji list.
Uz razvoj Trebinja, raste potreba i za višenamjenskim prostorima koji povezuju nauku, privredu, obrazovanje i kulturu. Kongresni centar površine 30 hiljada kvadrata zamišljen je upravo kao mjesto društvene, kulturne i umjetničke interakcije i socijalizacije. Budući kompleks biće središte kongresne i obrazovne djelatnosti, ali će proširiti ponudu grada, pružajući optimalne uslove za razvoj izložbenih, koncertnih, ugostiteljskih, poslovnih i administrativnih sadržaja.
Na taj način kompleks kongresnog centra postaje epicentar razvoja i podstiče regionalnu saradnju, simbolizujući evoluciju grada prema modernizaciji i inovacijama.
– Najveći je izazov graditi u neizgrađenom okolišu, u ovom slučaju u netaknutoj prirodi, preciznije šumi. Širi kontekst karakteriziraju brda, planine i rijeka Trebišnjica. Jedini su tragovi građenja Magistralni put M22 Dubrovnik – Trebinje i nasip trenutno nekorištene željeznice koji postaje lokalna veza novoplaniranih struktura u obliku javnog prometa. Programom su definirani masivni volumeni hotela, kongresnog i sportskog centra i gradskih objekata javne i poslovne namjene. Tlocrtni obrisi za gradnju pojedinih cjelina plutaju u zelenoj zoni, velikoj park-šumi – kažu iz zagrebačkog studija „Nekoliko“ za Večernji list, te objašnjavaju kako su pristupili izazovu, odnosno objašnjavaju kako su zamislili budući kompleks:
– Na zadatak smo odgovorili strukturama koje minimalno dotiču tlo i ostavljaju teren u što većoj mjeri onakvim kakav jest. Sklopovi šire urbanističke cjeline definirani su matematičkim nizom pravila u obliku geometrijskih formi kakve nalazimo u prirodi te prema kojima i sam okoliš u kojem se nalazimo funkcionira – objasnili su, a svima je dovoljno pogledati slike i shvatiti o čemu govore. Naime, ovakvim su pristupom uspjeli postići da objekt izgleda kao da lebdi u prostoru, na prvu čak asocira i na neku vrstu svemirskog broda, što izgleda vrlo atraktivno.
– Prva je faza šireg urbanističkog sklopa detaljni prikaz kongresnog centra koji okuplja različite funkcionalne cjeline: dvorane za predavanja i izvedbe, restorane, izložbene prostore, press centar…, a time i različite korisnike. Centralno simetrična ljuska zgrade s tri dominantne ostakljene fasade vertikalno se transformira iz trokutne baze na koju je struktura oslonjena u formu šesterokuta i pri krovu ponovno zrcali u trokutni otisak. Parterni prizemni ophod je natkriven i programski aktiviran sadržajem centra.
Prisutan je dojam lebdenja nove strukture nad šumom. Prizemlje dostupno svima programski je određeno ugostiteljskim i izložbenim prostorima, orijentirano na šumu u kojoj se nalazimo. Na prvom je katu lebdeći trg, forum, kojem se iz šume pristupa preko eskalatora iz svih smjerova. Specifična triangularna geometrija tog prostora primarno služi kao prilazni hol različitim dvoranama kongresnog centra, a dodatno omogućava različite scenarije: neformalna druženja, izložbe, predavanja, koncerte… ili samo prolaz, što je karakteristično za javno dostupne polivalentne prostore – do u detalje objašnjavaju arhitekti te zaključuju:
– Tlocrtni Y koji zatvaraju dvorane unutar opisane ljuske, a iznad javnog foruma, dijele središnji servisni blok i interne komunikacije. Na taj je način diferencirano korištenje centra od posjetitelja, izvođača i ostalog osoblja. Konzumirajući kongresni centar prolazimo kroz različite ambijente koji nam se otvaraju u sekvencama i forsiraju vertikalno, horizontalno i kružno istraživanje prostora.
Izvor: Večernji list
BONUS VIDEO
