RS i BiH Vijesti

Migranti stižu iz Turske i Maroka

Granična policija BiH (GP BiH) u prvih sedam mjeseci 2023. godine od pokušaja nezakonitog ulaska u BiH sa teritorije Srbije i Crne Gore odvratila je više od 2.500 osoba, što je za 450 osoba više nego za isti period prošle godine.

Istakli su ovo za “Glas Srpske” iz GP BiH pojašnjavajući da je za kretanje i boravak stranaca u BiH nadležna Služba za poslove sa strancima. Dodaju i da GP BiH kontinuirano prati stanje nezakonitih migracija na državnoj granici BiH i preduzimaju sve mjere i radnje u skladu sa zakonu, s ciljem zaštite državne granice i sprečavanja nezakonitih prelazaka.

– Najviše je državljana Avganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Bangladeša. Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je van područja graničnih prelaza, odnosno u graničnom pojasu – rekli su iz Granične policije BiH i dodali da su tokom prošle godine u nezakonitom prelasku državne granice, kao i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrili 14.309 ljudi.

Komentarišući podatke da je za razliku od ranijih godina ove sve više migranata iz zemalja koje nisu pogođene ratnim dešavanjima, ekonomista Saša Grabovac kaže za “Glas Srpske” da su razlozi vjerovatno ekonomske prirode.

– Oduvijek je postojao veliki broj političkih azilanata koji dolaze u države koje im daju azil zbog teške ekonomske situacije. Njihova je želja da poboljšaju svoj ekonomski položaj i uopšte uslove života. Ni ovo vrijeme se ne razlikuje od posljednjih nekoliko decenija, od vremena revolucija u Africi i na Bliskom istoku pa sve preko Avganistana i Pakistana. Svi oni teže za boljim životom, a jedna od ruta koje biraju je i preko BiH. Zato i bilježimo relativno velik broj takvih migranata – rekao je Grabovac.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Banjaluka Slobodan Župljanin kaže za “Glas Srpske” da su migrantska kriza i problemi sa migrantima problem koji u BiH egzistira više godina i on s vremena na vrijeme dobija na javnom značaju. Upozorava i da nije uspostavljen pouzdan mehanizam za kontrolu kretanja migranata u BiH, jer da je to urađeno, danas u BiH ne bismo imali migrante, već samo ljude koje ulaze na zakonit način u zemlju.

– Počelo je sa pojavom pandemije virusa korona pa sa rusko-ukrajinskim sukobom migranti su otišli u drugi plan, a od tada se u javnosti mnogo manje zna šta se događa – rekao je Župljanin.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja i to što uglavnom dolaze ljudi bez dokumenata, kojima se ne zna ni identitet i za koje se samo pretpostavlja da su iz određenih zemalja.

– Nemamo ni tačne, a ni pouzdane podatke ko je i iz kojih razloga napustio matičnu zemlju i zbog toga je potrebno uraditi detaljno istraživanje, sačiniti strategiju da bi sve bilo jasnije – kazao je Župljanin.

Bezbjednost

Prema riječima Slobodana Župljanina ljudi su se uvijek kretali i kreću se. Dodaje da im BiH nije bila interesantna kao krajnje odredište.

– Doduše bilo je i slučajeva u BiH da su neka od tih lica činila određena protivzakonita djela i djela terorizma, što je uvijek problematično pitanje. Bilo je ubistava i ranjavanja, pljački i pokušaja silovanja. Ako imamo tu genezu razvoja događaja, onda ne možemo sa pouzdanošću tvrditi koji je razlog njihovog dolaska, jer su oni samo njima poznati – kazao je Župljanin.

 

 

 

Izvor: Miloš Vasiljević, Glas Srpske

BONUS VIDEO

Slični članci

Fondacija „Luka Ćelović“ raspisala konkurs za stipendije studentima prve godine

Urednik

Trebinje danas zajedno za one kojima je pomoć potrebna

Urednik

Uoči Preobraženja: Trebinje puno gostiju, bilježe se rekordne posjete (VIDEO)

Urednik

Fenečki biseri u Avtovcu – koncert nakon finala turnira u malom fudbalu

Urednik

Od licitacije dresa Tijane Bošković 2.000 evra za „Vedar osmijeh“ u Bileći

Urednik

U muzeju Hercegovine prikazano više od stotinu vezenih hercegovačkih motiva (FOTO)

Urednik

Stiže kiša, ali kratko: Temperatura pada za 10 stepeni, pa se vraća na 38

Urednik

Preobraženjski bazar u Trebinju: Zajedno za topliji dom stotinu porodica

Urednik

Izložba „So zemlji“ u Kulturnom centru Trebinje: Spoj ikonopisa i slikarstva

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više