Njemačko tržište rada vapi za radnom snagom: U najavi novi odliv mozgova i mišića iz BiH

Planirano je i uvođenje takozvanih karata šanse, sistema baziranog na poenima koji u obzir uzima obrazovanje, znanje jezika, iskustvo, povezanost sa Njemačkom i godine starosti.

Nakon što je došlo do dogovora unutar vladajuće, takozvane semafor koalicije, njemačke vlasti bi tokom ove nedjelje, kako je najavljeno, trebalo da usvoje liberalniji zakon o kvalifikovanoj imigraciji koji bi, kako je saopšteno, trebalo da “iskusnim radnicima”, posebno van EU, pomogne da imigriraju u tu zemlju i zaposle se.

Njemačka se nada da će se na ovaj način bar djelimično izboriti s velikim nedostatkom, posebno kvalifikovane radne snage. Prema podacima ministarstva rada ove zemlje, broj slobodnih radnih mjesta tokom prošle godine bio je na rekordnom nivou – blizu dva miliona.

Uprkos krizi i sve većoj recesiji, njemačko tržište rada vapi za radnom snagom, a ekonomija za ljudima koji će mu omogućiti da, sa svojim starim stanovništvom, ostane ekonomski i demografski održivo.

Prema nacrtu ovog zakona, Njemačka planira da zaposli čak 60.000 radnika na godišnjem nivou s prostora bivše Jugoslavije. Kako smatraju pojedini analitičari, posrnula evropska lokomotiva je još jednom odlučila da dobro zagrabi iz pouzdanog zapadnobalkanskog bazena.

Ubuduće će postojati tri načina da se dođe u Njemačku. Prvi – priznavanje kvalifikacija i diploma, kao što je i do sada bilo moguće. Drugi – priznavanje dozvola za stručnjake s radnim iskustvom, kao i za ljude s potencijalom, ali bez potpisanog ugovora o zaposlenju.

I treći – ljudi s fakultetskim diplomama će ubuduće moći doputovati u Njemačku bez znanja jezika i bez do sada uobičajenog provjeravanja da li za radno mjesto za koje su zainteresovani već postoje kandidati iz Njemačke ili EU.

Osim toga, nacrt zakona dozvoljava i promjenu branše, pa će doseljenici moći da obavljaju svaki stručan posao. Na primjer, automehaničar će moći da nađe posao kao logističar. Pored toga, predviđeno je i manje prepreka prilikom priznavanja kvalifikacija i diploma. Do sada je taj proces trajao veoma dugo.

Prema novim pravilima, ljudi više neće morati da podnose zahtjev za priznavanje svojih diploma u Njemačkoj ako imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u državi iz koje dolaze. To pravilo ipak važi samo za stručnu radnu snagu koja ima dohodak iznad određene granice.

Međutim, i za one koji su ispod te granice važi novo pravilo: oni će imati partnerski odnos sa poslodavcem u procesu priznavanja kvalifikacija. Moći će da dođu i da počnu da rade još dok su njihovi dokazi o kvalifikacijama u procesu provjere.

Planirano je da bude uvedena i takozvana karta šansi koja se zasniva na sistemu bodovanja. Ljudi mogu jednu godinu da dođu u Njemačku da traže posao. Kriterijumi za dobijanje te karte biće poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, starosna dob, radno iskustvo, veza s Njemačkom i potencijal partnerke i partnera koji se doseljava s nosiocem karte. Osim toga, ljudi koji posjeduju ovu kartu moći će da rade 20 sati nedjeljno van struke dok traže posao u struci. I probni rad je dozvoljen.

Njemačka savezna Agencija za rad utvrdila je postojanje mnogih “uskih grla” u njemačkoj privredi, odnosno manjka radne snage. To su, prije svega, zanimanja iz zdravstvene njege i medicinske struke, a nedostaju i zanatlije. Uska grla postoje i u prodajnoj branši, posebno u trgovini hranom, kao i u gastronomiji, a traženi su i profesionalni vozači. Utvrđen je i veliki nedostatak stručnjaka te postoji velika potražnja za doktorima, farmaceutima, arhitektama i građevinskim inženjerima. Potraga je i za mašinskim inženjerima i stručnjacima za obnovljivu energiju.

Biće ovo, kako ukazuju ekonomisti, još jedan veliki izazov za ovdašnje ljude, te najvjerovatnije uvod u neki novi i veći odliv mozgova i mišića iz država sa ovih naših prostora, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir olakšane procedure i finansijski aspekt – uporedimo prosječne plate u Njemačkoj s onim u regionu. U Crnoj Gori je prosječna plata nešto iznad 700 evra, u Srbiji oko 650, u BiH nešto više od 600 evra, a u Sjevernoj Makedoniji malo iznad 500 evra.

Primjera radi, njegovateljica u Njemačkoj može mjesečno zaraditi i do 2.500 evra, električar 3.200, vodoinstalater 4.500, radnici na građevini, zavisno od profila, od 1.500 do 5.000, a doktor 6.300 evra.

Ovaj novi egzodus u najavi sigurno će dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju u BiH, kojoj već nedostaje od 30.000 do 40.000 radnika.

Ukazuje na ovo i direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić upozoravajući da na ovim našim prostorima već postoji manjak radne snage u sektorima građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede.

Navodi i da će novi potezi njemačkih vlasti samo dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju kod nas, poručujući da bi se uskoro u velikim problemima mogla naći i gotovo čitava domaća prerađivačka industrija.

Kako bi se izborile s ovim akutnim problemom, Aćić ističe da bi ovdašnje vlasti trebalo da posegnu sa mjerama koje će u potpunosti omogućiti aktivaciju domaćeg raspoloživog radnog potencijala, ali i ubrzati proceduru angažovanja stranaca u Republici Srpskoj i BiH.

– Nije logično da svom stanovništvu pravimo birokratske barijere. S obzirom na stanje i projekcije na tržištu rada, potrebno je potpuno olakšati radni angažman licima do 25 godina starosti, prvenstveno učenicima i studentima, odnosno da taj rad bude neoporeziv, kao i da evidentiranje tog rada bude digitalizovano kroz direktan pristup jedinstvenom registru. Ako to ne uradimo, sav taj rad će se dešavati, ali u neformalnoj ekonomiji. Postoje primjeri kako je to uređeno u zemljama iz okruženja, samo je potrebno primijeniti digitalizovanu proceduru i praksu iz regiona u našem poreskom sistemu. Potpuno su se promijenile okolnosti vezane za neformalnu ekonomiju, a naše reakcije su i dalje veoma spore – istakao je Aćić poručujući da bi vlasti trebalo da ubrzaju i procedure zapošljavanja stranaca kako bi nadomjestili nedostatak radne snage, koji očigledno postaje hronični problem poslodavaca, piše Glas Srpske.

Stručnjaci već godinama upozoravaju na ovaj problem, pred kojim su vlasti do sada žmurile, a jedan od njih je i makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić.

Kako je naveo u jednoj od svojih analiza na ovu temu, BiH će sigurno doći do faze kada će morati uvoziti radnu snagu kako bi uopšte bio održan nivo ekonomskog, kakvog-takvog, rasta.

Smatra i da prostori Balkana nisu toliko atraktivni inostranim radnicima iz okruženja pa će u BiH najvjerovatnije sve više dolaziti radnici iz istočne Azije i Afrike.

Najtraženija zanimanja

njegovatelji

doktori

arhitekte

vozači

zanatlije

konobari

prodavci

građevinci

informatičari