Kraj je godine, a u Podrumima „Vukoje“ se radi užurbano, isporučuju boce vina u sve krajeve svijeta, ali se sumiraju i rezultati proteklih nepunih dvanaest mjeseci koji su, kažu odgovorni, standardno odlični.
„Godina je zaista bila veoma uspješna, jer smo napravili izuzetne rezultate na svjetskim sajmovima, među kojim bih izdvojio sajam u Meranu, Italija, gdje su naša četiri vina selektirana među ona vina koja su ocijenjena najvišom ocjenom. Takođe, na nedavno održanom Beogradskom salonu vina čuveni degustator Stjuart Pigot je izdvojio naše Carsko vino – Grand Cru iz 2018. godine i Vranac Rezervu iz 2015. godine kao vina koja su zaslužila mjesto u specijalnoj selekciji sajma i oba su bila ocijenjena u rangu zlatne medalje, s tim što je ovo prvo (Carsko vino – Grand Cru) selektirano i nominovano kao vino godine u londonskom časopisu „Dekanter“, jednom od najpriznatijih vinskih časopisa na svijetu, a to je veliki uspjeh ne samo za nas, nego i za čitav region“, kaže Radovan Vukoje, vlasnik i direktor Podruma „Vukoje 1982“.
On napominje da su ove nagrade najbolji znakovi da je žilavka kao sorta evoluirala i napravila svojevrsnu revoluciju u posljednjih nekoliko godina, a što je kulminiralo Salonom žilavke u Vinskoj galeriji „Vukoje“ Trebinje, sve boljim i inovativnijim vinskim događajem već šest godina zaredom.
Ne zaboravljajući ni domaće manifestacije, poput nedavnog Prvog festivala domaćih vina, rakije i hrane, održanog u Banjaluci u Područnoj privrednoj komori, u Podrumima „Vukoje“ s ponosom ističu da njihova vina još osvajaju svjetske destinacije, pa su ove godine prvi put došla na neka od najprobirljivijih tržišta svijeta, kao što su Velika Britanija i Švajcarska, dok su njihovi destilati prvi put stigli i do Amerike, u Pensilvaniju.
Ono što, pored novih tržišta, ipak posebno raduje, jeste otvaranje novih objekata ove vinarije, najprije objekta za degustaciju na lokalitetu Zasad polje – Aperitivo Bar & Shop, gdje se posjetioci, pored degustacije i kupovine vina i destilata, mogu upoznati s procesom dobijanja tih destilata obilaskom destilerije.
„Na početku godine smo otvorili Vinsku galeriju Beograd, tako da imamo svoj svojevrsni konzulat u najvažnijem gradu na Balkanu i na njega smo vrlo ponosni“, dodaje Vukoje.
Osim novih objekata, Podrumi „Vukoje“ su u protekloj godini imali i nove proizvode, a ovoga su puta u pitanju likeri, koji su se na tržištu pojavili sredinom 2022. godine i već se plasiraju širom svijeta, stigavši i do američkog kontinenta.
„U pitanju su likeri od autentičnih hercegovačkih voćaka, a maceriraju se u grozdovoj rakiji, i kao nešto najautentičnije istakao bih smokvu, čije zasade od prošle godine imamo u Zasad polju.
Na ovom lokalitetu je, pored našeg vinogorja, i maslinjak, koji se takođe uspješno razvija i ove godine smo imali najuspješniju berbu – 12.000 kilograma sa maslina zasađenih prije desetak godina“, pojašnjava dalje Radovan Vukoje.
Vodeći se starom, provjerenom biznis krilaticom – da nema dobrog posla bez zajedničkog djelovanja, u Podrumima „Vukoje“, koji su inače bili i pokretači cjelokupne priče u vinarstvu i vinogradarstvu, ne samo ove regije, već i u cijeloj Republici Srpskoj, kažu da je napredak šire zajednice, u stvari, napredak i pojedinačnih poslova, ma kakvi oni bili.
Radovan Vukoje, koji je i predsjednik vinara i vinogradara BiH, kaže da takvim zajedničkim djelovanjem osvajaju lakše nova tržišta.
„Imali smo dobre prezentacije i u Zagrebu, i u Beogradu, Istanbulu sa VSTK BiH, ali smo ostvarili i jedan uspješan poduhvat, a to je da se priključimo Iter Vitisu, najvećoj mreži vinskih cesta na svijetu, tako da radimo ponovnu revitalizaciju vinskih cesta i vinskih puteva, a to je veoma bitno i za male vinare u Hercegovini, jer će moći plasirati vino turistima i uključiti se na ovaj put vina, koji je svojevrsna eno-gastronomska ponuda čitave Hercegovine“, ističe Vukoje.
Pojašnjavajući da je vinska cesta jedan od najstarijih i najznačajnijih turističkih proizvoda u Bosni i Hercegovini i traje već skoro dvije decenije, Radovan Vukoje kaže da je već jednom rađena revitalizacija ovog projekta 2009. godine, kada su se priključili neki novi učesnici, novi proizvođači hrane, tako da će se i sada priključivati neki novi proizvođači vina, ali i turističke organizacije gradova kuda ona prolazi. Svi oni koji imaju prihvatljive degustacione sale i uslove koji će biti dobri za turiste iz Boke Kotorske i Dubrovačko-neretvanske županije imaće priliku da budu dio velike svjetske mreže Iter Vitisa.
„Na ovom projektu nam je dosta pomogao USAID, a moja zamisao je da se što više vinara i drugih proizvođača koji čine turističku ponudu udruže, čineći jednu sveobuhvatnu eno-gastronsku rutu Hercegovine“, nastavlja Vukoje priču koja je započeta u Podrumima „Vukoje“ još 2003. godine, kada je ovo bila jedina vinarija u Republici Srpskoj.
Od tada do danas su uvijek prednjačili i u proizvodnji vina, i u novim brendovima, ali su bili i pokretačka snaga ovdašnjeg vinarstva, podstičući zdravu konkurenciju.
„Mi možda jesmo veliki kao brend koji je, što se tiče kvaliteta, na najvišoj stepenici u evropskim okvirima, a što se tiče kvantiteta proizvodnje u rangu smo familijarnih vinarija i naša misija je podizanje svijesti o čuvenom hercegovačkom vinu u svijetu. Na taj način možemo privući i veliki broj turista u Hercegovinu, gdje gosti neće doći samo zbog jednog vinara ili jednog proizvođača sira, meda i ostalih proizvoda ovoga kraja, već ova ponuda mora biti što raznovrsnija“, ističe Vukoje.
Na oko tri hektara zemlje, nekadašnjem austrougarskom vinogorju, takozvanim Carskim vinogradima, Vukoje su nastavili tradiciju proizvodnje autohtone hercegovačke žilavke, dok na površini od 27 hektara, na lokalitetu Zasad polje, osim žilavke i vranca, imaju i internacionalne i odomaćene sorte: malvasia dubrovačka, tamnjanika, cabernet sauvignon, chardonnay, pinot noir, syrah, muskat hamburg, merlot, što njihovim vinima daje paletu bogatih ukusa i autentične voćne arome.
Nudeći najkvalitetnija vina, ali i vinske destilate, likere, maslinova ulja, prirodno je što turistički objekti Vukoja imaju ogroman broj posjetilaca, naročito u vremenu nakon korone, kada se samo povećao broj gostiju iz gotovo svih zemalja svijeta, najviše iz regiona, ali i iz cijele Evrope, a u posljednje vrijeme i iz Amerike, čime je upotpunjen veliki turistički bum.
Izvor: Vesna Duka, Nezavisne
BONUS VIDEO
