Potrebno je da politika problem crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda prepozna ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja, koja pokazuju da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta.
O ovoj tematici je za sredinu narednog mjeseca planiran online okrugli sto, na kojem će domaći nezavisni ekonomski analitičari, zajedno sa predstavnicima relevantnih državnih agencija, razmatrati zaključke IPSOS istraživanja i druge relevantne teme, kao što su napredak aktivnosti na terenu, rezultati kampanje „Stop švercu“ i moguća sistemska rješenja.
Istraživanje renomirane istraživačke kuće IPSOS o tržištu duvana u BiH je, podsjetimo, sprovedeno od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina (Višestepeni stratifikovani uzorak prema entitetu, regionu, tipu naselja i ukupnom broju članova domaćinstva).
Okvir uzorka je zasnovan na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, popis 2013. godine. Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duvanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.
Istraživanje pokazuje da u proteklom periodu na tržištu BiH postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta duvanskih proizvoda. Naime, bilježi se povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana.
Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan zbog kontinuiranih aktivnosti agencija na nivou BiH (prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granična policija (GP) BiH u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.
Ono što zabrinjava je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020.
Prema istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.
Može se zaključiti da se, bez obzira na intenzivirane aktivnosti u borbi protiv crnog tržišta, bilježi rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana. Ili, konkretnije, bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duvana.
Jedna od ključnih preporuka je da sistem kontrola, kada je riječ o duvanu, treba početi dosta ranije i na entitetskom nivou i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, gdje nadležnosti imaju ministarstva poljoprivrede.
Takođe, vidno je da je ključno praćenje proizvodnje na samom zemljištu. Važno je vidjeti koje su kritične tačke, a nakon toga pripremiti strategiju i operativne mjere da se to smanji koliko je moguće.
Bitno je naglasiti da veliku pomoć nadležnim institucijama u borbi protiv ilegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda pružaju i građani kroz akciju UIO BiH „Stop švercu“, a koji putem telefona 080020607 i putem Vibera na broj 065/355-155 mogu prijaviti svaku neregularnost kada su u pitanju duvan i duvanski proizvodi.
U suštini, suzbijanje crnog tržišta duvanom i duvanskim proizvodima trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.
Rad agencija na nivou BiH (prvenstveno SIPA, UIO BiH i GP BiH) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta vidno daje rezultate, međutim kada se radi o rezanom duvanu potrebno je strateški, na nivou BiH i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema.
Prvenstveno je potrebno regulisati primjenu zakona na nivou BiH i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u BiH. Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duvana i praćenje rezultata datih podsticaja.
Dakle, kako smo i naveli, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove.
Podsjetimo, ekonomista Faruk Hadžić smatra da bi suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda trebalo da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.
„Rad državnih agencija poput UIO BiH, SIPA, Granične policije, OSA u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta daje rezultate, što se vidi iz aktivnosti o zaustavljanju šverca i oduzetim količinama na crnom tržištu cigareta. Međutim, kada se radi o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima pristupiti rješavanju ovog problema“, rekao je Hadžić za „Nezavisne novine“.
Ovdje se, kako je dodao, prije svega misli da je potrebno regulisati primjenu državnog i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje način proizvodnje, otkupa, obrade, prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
„Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja. U konačnici, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i aktivnosti“, istakao je Hadžić.
Podsjetimo, treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju „Stop švercu 2023“. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.
Brojne aktivnosti, koje je sproveo UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdatih akciznih markica.
U 2022. godini UIO BiH je izdao za 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje.
Iz UIO BiH nam je potvrđeno da su za pet mjeseci ove godine oduzeli cigarete, duvan i slične proizvode ukupne vrijednosti, prema preliminarnoj procjeni, 746.178 KM. Riječ je o 18.561 paklici cigareta, 886,9 kg rezanog duvana, 185.946 ručno punjenih cigareta, te 1.703,85 kg arome za nargilu (akcizni proizvod).
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
