Zaštiti na radu u Bosni i Hercegovini još se ne posvećuje dovoljna pažnja, što za posljedicu donosi česte nesreće. U prilog tome idu i podaci Federalne uprave za inspekcijske poslove, prema kojima je u protekloj godini zabilježeno 13 smrtno stratalih radnika, te više od tri stotine povreda na radu.
Sigurnost radnika doživljava se nerijetko kao nepotreban trošak poslodavcu. Dok je tako, značajnijih pomaka neće biti. Tog stava je i 29-godišnji Dino Degirmendžić koji je godine bavljenja alpinizmom zamijenio poslom orezivanja stabala, poslom u kojem se, kako i sam kaže, jednom griješi.
“Pošto se bavim sječom stabala u urbanim sredinama, u rizičnim zonama, potrebna je dodatna oprema – hlače, jakne, kaciga i cipele koje su otporne na kidanje lanca. Po pitanju toga gledamo da sebi olakšamo, teško je držati kacigu, teška je oprema, skinemo je… A to je od velikog značaja. Jednom ćemo pogriješiti i to nas može koštati života.”
“Naši radnici koji rade na održavanju gradskih površina posjeduju opremu koja je potrebna za obavljanje ove vrste djelatnosti. To su zaštitne cipele, zaštitne rukavice, prsluk, naočale, antifoni koji štite sluh od rada mehanizacije…”, kazao je Almir Budimlić, uposlenik JKP „Komrad“ u Bihaću.
Ipak, kada je riječ o poštivanja propisa, situacija na terenu nije najbolja. Samo u ovoj godini u Unsko-sanskom kantonu život su izgubile tri osobe obavljajući radne zadatke. Iz Uprave za inspekcijske poslove najavljuju pojačan inspekcijski nadzor kako bi se djelovalo preventivno.
“Ako ga je zadužio za rukavice, onda je dužan da ih nosi na rukama. Mi inspekcijskim nadzorom ćemo tu biti isključivi. Odlučili smo raditi preventivne mjere, ali ćemo sigurno ići i sa kaznenim. Zadužiti kacigu, a nemati je na glavi je, danas-sutra, smrtni slučaj u šumi”, smatra Sena Družić, inspektorica za oblast zaštite na radu i socijalne zaštite.
U Udruženju za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu smatraju kako se zaštita ne može svesti samo na opremu. To je mnogo kompleksniji proces.
“Oprema je najmanja stavka u odnosu na druge. Treba kvalitetnu analizu rizika uraditi, redovne periodične zdravstvene preglede, zatim tehničke preglede radnih prostorija sa stanovištva fizičkih i hemijskih izvora štetnosti…”, naglašava Hajrudin Subašić iz Udruge za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu BiH.
Ako se samo na federalni Zakon o zaštiti na radu čekalo 28 godina, jasno je da je sve ovo teško sprovesti. Ključna će biti i veća odgovornost radnika. Prema Nacrtu Zakona o zdravstvenom osiguranju za povrede na radu u Federaciji BiH više neće biti odgovoran poslodavac, a umjesto dosadašnja 42 dana, snosit će troškove za tek 15 dana bolovanja svojih radnika.
Izvor: BHRT
BONUS VIDEO
