Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama u posljednje dvije sedmice pale su u prosjeku od sedam do 10 feninga, a ukoliko sirova nafta na svjetskim berzama nastavi da pada, taj trend snižavanja mogao bi biti nastavljen i u narednom periodu.
Kaže ovo za „Glas Srpske“ predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, navodeći kako je i dalje nezahvalno praviti bilo kakve procjene i govoriti šta će biti sutra, jer je tržište crnog zlata i dalje izuzetno osjetljivo i nepredvidivo.
– Do sada smo mnogo puta mogli vidjeti da je dovoljno da se pojavi neka vijest u medijima i da cijena barela ode gore ili dolje. Posljednjih nekoliko sedmica one su u padu zbog svih dešavanja u vezi sa OPEK-om i Trampovim tarifama. Na to su reagovali i domaći distributeri, jer je i nabavna veleprodajna cijena bila povoljnija. Došlo je do pojeftinjenja goriva u Republici Srpskoj, a koje pojedini građani možda nisu ni primijetili s obzirom na to da su ova sniženja bila po par feninga. Ali, kada podvučemo crtu, možemo vidjeti da je cijena goriva kod pojedinih distributera niža i za 10 feninga. Moram napomenuti da su razlike koje postoje na pojedinim pumpama rezultat razlike u maržama koje se obračunavaju, a koje su kreću od recimo 17 do dozvoljenih 25 feninga po jednom litru – kaže Savić.
Na pitanje kako komentariše pojedine procjene da bi barel sa sadašnjih 70 dolara mogao pasti na čak 50, Savić kaže da je tako nešto nerealno, jer tako niske cijene ne odgovaraju OPEK-u, ali ni SAD, koje po dolasku Donalda Trampa na vlast žele povećati proizvodnju gasa i nafte i izvoz ovih energenata.
Cijena sirove nafte „brent“, odnosno barela (159 litara) juče je na svjetskim berzama pala ispod granice od 70 dolara (69,4) prvi put u posljednjih osam mjeseci. One su juče bile niže za oko 10 odsto nego prije mjesec dana. Ako uporedimo cijene iz marta 2024. i današnje – sirova nafta je sa 82 pala na 69,5 dolara, što predstavlja razliku od 15 odsto. Vratimo li se još unazad, možemo vidjeti da je crno zlato od marta 2022. godine (118 dolara) pa do danas izgubilo na vrijednosti čak 45 odsto. S druge strane gorivo na domaćim benzinskim pumpama je u istom periodu imalo korekcije na niže za oko 23 odsto.
Analizirajući ovaj disbalans u kretanju cijena sirove nafte i goriva, a pri tome uzimajući u obzir inflaciju i povećane troškove poslovanja i transporta, može se zaključiti da u ovom lancu neko i dalje dobro profitira. To su najvjerovatnije rafinerije, koje posljednjih nekoliko godina bilježe rekordne profite.
Prema ocjenama pojedinih analitičara do novih korekcija naniže, a koje u posljednjih tridesetak dana iznose oko 10 odsto, došlo je kao reakcija na novu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je zabrinula investitore i berzanske mešetare zbog uticaja uvedenih tarifa. Dodaju da je do novih korekcija došlo i nakon informacija da će zemlje OPEK-a u narednom periodu povećati svoju proizvodnju. Države koje čine ovaj naftni kartel, Saudijska Arabija, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Oman i Alžir saopštile su da će od aprila povećati proizvodnju za 2,2 miliona barela dnevno.
Evropska unija
Prema procjenama stručnjaka cijene benzina i dizela mogle bi drastično porasti od 2027. u zemljama članicama Evropske unije, kada na snagu stupi novi sistem trgovanja emisijama ugljen-dioksida. Analize pokazuju da bi cijena goriva unutar ovog bloka tokom 2026. mogle porasti za tri evrocenta, a tokom 2027. za čak 19 centi. Ove promjene dolaze kao dio šire reforme sistema trgovanja emisijama, čiji je cilj smanjenje ispuštanja štetnih gasova i ubrzavanje prelaska na ekološki prihvatljiviji promet.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
