Ovih dana svjedočimo najbržem tempu rasta kamata u istoriji eura. Naime, Evropska centralna banka (ECB) je u četvrtak, 27. oktobra, po treći put povećala referntnu kamatnu stopu i to sa 1,25 na 2 %, što je ujedno i do sada najveće pojedinačno povećanje u istoriji eurozone.
Osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na prekoračene depozite banaka, zatim refinansiranje banaka, kao i na prekoračene pozajmice banaka.
Podsjetimo prvo povećanje referentne kamatne stope je bilo u julu, da bi drugo povećanje, uslijedilo već u septembru.
Kako je saopšteno iz ECB-a u četvrtak, očekuje se dalji rast kamatnih stopa u cilju obuzdavanja inflacije, a neki analitičari predviđaju povećanje od pola poena već u decembru.
Podizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a odražava se i na cijenu zaduživanja – rastu stope euribora, što automatski poskupljuje i kredite u Bosni i Hercegovini čija je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne stope.
Šta ovo povećanje kamatnih stopa znači prosječnom građaninu slikovito je za BUKU objasnio doktor ekonomskih nauka i direktor PREF-a, Miloš Grujić: “Primjera radi, ako ste uzeli kredit prošle godine u iznosu od 100.000 KM na 20 godina, po kamatnoj stopi čiji je prosjek tada bio oko 3,5%, imali ste ratu od 580 KM. Međutim, tada je euribor bio ispod nule, a po bankarskoj formuli kada se računa kamatna stopa to je nula plus 3,5 % što je 3,5%. Sada je euribor porastao, prešao je 2 posto i kada to dodate 3,5 % imate 5,5% i mjesečnu ratu 680 KM. Znači rata je veća 100 KM. Do kada će to još ići je pitanje svih pitanja”.
I ekonomista Igor Gavran za BUKU kaže da je teško predvidjeti do kada se rast kamata može nastaviti jer njihov cilj nije neka određena kamatna stopa nego zaustavljanje rasta inflacije i njeno svođenje na željeni nivo od oko 2% godišnje. Obzirom da je inflacija još uvijek daleko od ovog nivoa, ističe, realno je očekivati još znatan rast kamatnih stopa ECB u narednom periodu.
Ističe i da će novi rast kamatnih stopa u bh. bankama jako teško podnijeti i građani i privreda, jer nam slijedi dodatni udar i povećanje troškova života i poslovanja za one s ugovorenim varijabilnim kamatnim stopama koje će banke sasvim izvjesno povećavati iako za takvim potezom nema opravdanja.
“Obzirom na visoku profitabilnost i hiperlikvidnost domaćih banaka, nije opravdano ni korektno da povećavaju kamatne stope srazmjerno rastu referentnih stopa u EU jer one ne odražavaju njihove stvarne troškove finansiranja, ali nema nikakve sumnje da će banke kao i uvijek gledati vlastiti interes a ne interes klijenata”, jasan je Gavran.
Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva je upozorila da pooštravanje monetarne politike „previše i prebrzo“ povećava rizik od produžene recesije u mnogim ekonomijama.
MMF predviđa da će globalni ekonomski rast usporiti sa 3,2 posto ove na 2,7 procenata naredne godine.
BONUS VIDEO
