RS i BiH

Povećani minimalac građanima prazni novčanike, a puni budžet vlastima

Podizanje minimalca sa 700 KM na 900 KM bilo je, ispostavlja se, odskočna daska za nova poskupljenja svakodnevnih životnih namirnica u Srpskoj.

To može posvjedočiti svako ko je od početka ove godine, pa i posljednjih mjeseci prethodne, išao u markete ili druge trgovine, u namjeri da napuni svoj frižider.

Gotovo da ne postoji namirnica, ona osnovna životna, koja nije poskupjela, a ako baš želimo ići slikovito, reći ćemo, na primjer, da je cijena bureka i proizvoda u pekarama otišla gore za tridesetak feninga, da na rafovima u tržnim centrima ni pivo više nije ono što je bilo (naravno u smislu cijene, jer je skuplje od 10 do 40 feninga), kao ni proizvodi za ličnu higijenu.

Zaboraviti u ovoj situaciji mesne proizvode bilo bi suludo, jer se sa sadašnjim cijenama po kilogramu, nekada moglo kupiti i dvostruko više.

Građani nisu pošteđeni ni kada su u pitanju cijene stanovanja, a ako u obzir uzmemo samo primjer Banjaluke, postalo je gotovo nezamislivo da se u ovom trenutku nađe stan na izdavanje za manje od 500 KM, naravno, plus troškovi režija.

Onima koji su podstanari dodatan udar na novčanike je poskupljenje boravka u vrtićima, a neke je zatekla objava da su poskupjele i đačke ekskurzije (slučaj iz Prijedora).

Gdje god da se građani okrenu, faktički ih čekaju novi nameti, a da je to neopravdano, saglasna je čak i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.

„Mislim da je sasvim realan ovaj minimalac koji je utvrđen, ali je apsolutno neosnovano povećanje cijena u bilo kojem sektoru, iz razloga što minimalac još nije isplaćen za sve. Vjerujem da i Ministarstvo trgovine RS već vrši kontrole povećanja cijena“, poručila je Vidovićeva.

Da se cijene neopravdano dižu, smatra i premijer Radovan Višković, koji je rekao da će Inspektoratu RS biti naređena brutalna kontrola svih onih koji neopravdano povećavaju cijene robe, proizvoda i usluga, a pravdaju to povećavanjem minimalca.

„Ne može se desiti da je u Srpskoj mlijeko skuplje nego u Italiji i slično. Dakle, hoćemo da vidimo šta je razlog“, kazao je Višković.

Odgovarajući na poruke, prvo Vidovićeve, a onda i na upit „Nezavisnih novina“, iz Ministarstva trgovine RS naveli su da kontrole cijena i poskupljenja ne vrši ovo ministarstvo, već samo da prate situaciju i predlažu mjere.

„U narednom periodu planirano je ažuriranje i unapređenje važećih uredaba“, naveli su iz Ministarstva, dodajući da je Vlada RS u četvrtak, 8. februara, u cilju pružanja podrške najranjivijim kategorijama stanovništva, donijela zaključak o donaciji 500.000 kg brašna i paketa osnovnih životnih namirnica iz interventnih nabavki.

Kada je u pitanju Inspektorat RS, nisu nam odgovorili da li su dobili naredbu iz Vlade RS da krenu u rigoroznije kontrole, ali su naveli da su republički tržišni inspektori od početka 2024. godine izvršili oko 500 kontrola u različitim oblastima nadzora.

„U tim kontrolama izrečene su kazne od oko 130.000 KM“, naveli su iz Inspektorata, iz kojeg su dodali da je u proteklom periodu evidentiran manji broj slučajeva kada je u pitanju prekoračenje marže u prometu robe te marže za tečne naftne derivate.

A dok se nadležni očigledno igraju gluvih telefona, jer se u odgovorima ne može pronaći ono što zanima sve građane, a to je – kada će i da li će doći do pojeftinjenja namirnica – potrošači upozoravaju da građani trpe drastičan udar na džepove.

„Nisu svi poslodavci ni isplatili novi minimalac, a trgovci su već stigli da povećaju cijene“, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.

Ističe i kako je stav nadležnih da su građani u pravu, dovoljan razlog da se reaguje.

„Potrošači samo mogu da komentarišu, da se čudimo i krstimo, jer mi ne učestvujemo u formiranju cijena. Trgovcima je dobro došlo povećanje minimalca, kao da im je neko namjestio. Ali, ko tu profitira, u manjoj mjeri trgovci, ali najviše budžet Srpske“, rekao je Vasilić.

Ekonomisti, sa druge strane, tvrde da su trgovci skloni da zloupotrijebe percepciju da su poskupljenja robe i usluga neophodna.

„Baš kao i u vrijeme skoka cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, i tada su povećali cijene više nego što je bilo opravdano. Slična atmosfera se stvara i podizanjem minimalne cijene rada. Vlada je odabrala metod odobravanja pomoći tamo gdje se utvrdi da privredni subjekti trpe, a alternativno sistemsko rješenje bi bilo smanjenje doprinosa u određenom procentu, koje bi bilo preusmjereno na rast zarada“, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

 

Radoš Krstojević

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Mlijeko u BiH dva puta skuplje nego u Hrvatskoj, a maslac čak tri puta

Urednik

Agencija za statistiku BiH: U 2023. registrovano više od 1,2 miliona vozila

Urednik

Koliko se često traži odgoda početka služenja zatvorske kazne i kad je ona opravdana

Urednik

Igranje sa egzistencijom građana: Poskupljuje struja u Repubici Srpskoj

Urednik

„Slatke kuće“ i „SL Marketi“ – mjesto gdje se rađaju najslađi trenuci

Urednik

Krečenje stana od 50 kvadrata oko 600 maraka

Urednik

Jabuke iz BiH Zeleno svjetlo za izvoz sadnica voća na tržište EU

Urednik

Ko u BiH plaća skuplje hljeb, ko brašno, piletinu ili smrznuti grašak

Urednik

VIDEO / Sud presudio: Gatačka termoelektrana mora da plati pet miliona KM

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više