Pravoslavni, kao i katolički, vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.
To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona, posti se i farbaju uskrsna jaja.
Na Veliki petak, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata, koji ga je osudio da bude raspet na krstu.
Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Običaj farbanja jaja datira iz 12. vijeka, a na našem podneblju ga je, najverovatnije uvela crkva, u 16. vijeku.
Izvor: Agencije