Najveći i najduži most koji se gradi u BiH, u vrijednosti od 28 miliona eura privodi se kraju. Riječ je o mostu Počitelj, čija je gradnja krenula prije četiri godine i čiji su rokovi gradnje davno probijeni. Novi rok je jesen ove godine.
Na mostu Počitelj u toku je završno betoniranje rasponske konstrukcije mosta. Još nije u potpunosti spojen, no preostalo je, kažu inženjeri, još sasvim malo posla.
“Potrebno je izvršiti prenaprezanje nekoliko kablova, što se mora pratiti i kontrolisati, jer se nalazimo na oba stubna mjesta, na jako velikom konzolnom prepustu koji je po 75 metara sa obje strane i kada se izvrši betoniranje spojnog segmenta, mi smo praktički izvršili koninuiranje konstrukcije i možemo reći da je posao završen”, kaže Abdurahman Halebić, nadzorni inženjer.
A trebao je biti davno završen, no zbog pandemije i brojnih prepreka na terenu, rokovi za završetak gradnje čak tri puta su pomjereni, zbog čega bi Autoceste FBiH trebale naplatiti ugovorne kazne od izvođača kinesko-azerbejdžanskog konzorcija. Sada se, kažu, radi ubrzanim tempom kako bi sve bilo gotovo do jeseni. Most je dug skoro hiljadu metara i visok stotinu, a kao jedan od najzahtjevnijih projekata za inženjere je od samog početka predstavljao veliki izazov.
“Radim u građevini 45-50 godina, i nisam radio ovolike mostove. On je malo specifičan, ne samo po svojoj dužini i visini, nego i po tome što se oba traka autoceste nalaze na jednim stubovima, tako da je ukupna širina mosta 22 metra”, objašnjava Ismet Hajduk, glavni inženjer za mostove.
Svakodnevno se vrše geodetska mjerenja kojim prate dinamiku i ponašanje mosta. S obzirom na to da su stubovi uvijek osunčani samo s jedne strane, to izaziva deformacije konstrukcije koja se pomjera za par centimetara, no to tvrde ne utječe na stabilnost mosta.
“Temperaturna naprezanja na mostu su dosta velika, kao što su velika po dužini stuba koji je visok stotinu metara tako su velika na rasponskoj kontrukciji koja trenutno ima spojenih 600 metara, na kraju će imati 945, tako da se tu radi o centimetrima. Imamo diferencijalna naprezanja temperature također po dužini stuba, jer jedna bude toplija druga hladnija kao i na poprečnom presjeku rasponske konstrukcije”, pojašnjava Marko Cvitković, inženjer u “Heringu”.
Nakon spajanja mosta, radit će se saobraćajne trake i ograda, no ono što eventualno može stvarati problem su jaki udari vjetra.
“Mi smo sad trenutno u analizama da li to treba raditi ili ne treba, a vjerovatno treba, radimo analize vjetra, bit će urađena zaštita od vjetra tako da neće biti zaustave saobraćaja”, kaže Hajduk.
Izvor: N1
BONUS VIDEO
