RS i BiH Vijesti

Šleperi idu za EU, hoće li biti dovoljno ogrjeva za naša domaćinstva, škole, bolnice…

Iz preduzeća “Drvosječa” su zbog sve alarmantnije situacije na tržištu na kojem, kako kažu posluju uz abnormalni rast cijena ogrjeva, uputili hitan dopis na adrese državnih i entiteskih vlasti u Bosni i Hercegovini.

U dopisu kojeg su iz preduzeća uputili na adrese pojašnjavaju da je u odnosu na prošlu godinu cijena ogrijeva skočila za 100 posto u odnosu na prošlu godinu iz razloga što su zemlje Evropske unije svoje potrebe sa ogrijevom podmirivale iz Ukrajine, a rat u toj zemlji je izazvao ogromne poremećaje u lancima snadbjevanja.

Zemlje Evropske unije su zbog nemogućnosti dobavljanja drva i ogrijeva iz Ukrajine okrenuli ka Bosni i Hercegovini, te iz naše države svakog dana izađe 30 do 50 šleperskih isporuka drveta, te 20 do 30 šleperskih isporuka peleta, tj. 500 do 700 tona. Ovo dovodi do toga da je moguće da ogrjeva neće biti dovoljno za tržište Bosne i Hercegovine.

Iz ove kompanije upozoravaju i da javne institucije kao što su škole i bolnice nisu u mogućnosti da nabave odgovarajuće količine potrebnog ogrijeva jer su im budžeti ostali na nivou iz prošle godine, a cijene su višestruko porasle.

Pozvali su Vijeće ministara da na hitnoj sjednici Vijeća ministara donese odluku o obustavi izvoza svih vidova ogrjeva van države izuzev u slučaju da domaće tržište bude podmireno. Tvrde da bi se u slučaju ovakve odluke situacija na domaćem tržištu normalizovala.

Dopis je poslan predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Zoranu Tegeltiji, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Staši Košarcu, premijeru FBiH, Fadilu Novaliću, predsjedniku Vlade RS, Radovanu Viškoviću, ministru trgovine FBiH, Zlatanu Vujanoviću, ministru energije, rudarstva i industrije FBiH Nerminu Džindiću, ministru energetike i rudarstva RS-a, Petru Đokiću i ministru privrede i preduzetništva RS-a, Vjekoslavu Petričeviću.

Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da problem sa peletom mogu riješiti samo institucije na način da isporuke drvne mase potrebne za proizvodnju peleta moraju biti povezane sa prodajom na domaćem tržištu u nekom procentu.

„Država može da zaštiti domaćeg kupca i potrošače peleta, ali samo tako da se napravi povezana varijanta po kojoj će drvni sortimenti koji su potrebni, bilo kompezovati za pelet koji će se prodavati preko Šuma Srpske ili Federacije BiH domaćim građanima, a neće se izvoziti. To je jedan metod koji država administrtivno ima pravo uraditi, ali sa druge strane država treba da ima ljude koji će sagledati realne potrebe domaćeg tržišta i na neki način vezati domaću sirovinu koju proizvođači peleta kupuju sa isporukama za domaće tržište”, pojasnio je Pavlović.

Profesor ekonomije Željko Rička za naš portal kaže da je sitacija sa peletom očekivana, a li da isto vrijedi i za mnoge druge robe. “Ko ima dovoljno novca da nešto nabavi, taj će biti i kupac i doći do željene robe. Pojedinci će ostvariti ekstra profit, vjerujem da su ga do sada mnogi i ostvarili na brašnu i ulju kada je bila euforija kupovine. Pa ako pogledamo i cijene stanova, one nisu toliko porasle zbog divljanja cijena na tržištu, već zato jer i takva cijena ima kupca. Pri tome naša dijaspora je najčešći kupac, jer kada uporede i ovakve cijene sa onima u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, ovdje im se čini povoljno”.

 

 

Izvor: Buka

BONUS VIDEO

Slični članci

SPKD „Prosvjeta“ Mostar: Raspisan konkurs za stipendije

Urednik

„Flaša – čaša“ ponovo na inovatorskom takmičenju

Urednik

Srpska bogatija za 18 beba: U Nevesinju jedna djevojčica

Urednik

Džudisti Leotara nastupili na turnirima u Istočnom Sarajevu i Tivtu

Urednik

U Trebinju 400 folkloraša uveličalo tradicionalni godišnji koncert (VIDEO)

Urednik

Praznici – kad zimski Dubrovnik zablista

Urednik

Plivači kluba „ Leotar “ osvojili „Sloboda Open“

Urednik

U Srpskoj rođeno 18 beba: Trebinje bogatije za dva nova stanovnika

Urednik

Regulator razmatra zahtjev ERS za poskupljenje struje u Srpskoj

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više