Hercegovina Vijesti

Slučaj iz Dubrovnika nova šansa za povrat imovine

Presuda Županijskog suda u Osijeku kojom je Dubrovniku naloženo da vrati Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Novo Sarajevo nekadašnju prijeratnu imovinu u Lozici, odnosno dio objekata i zemljišta nekadašnjeg dječjeg odmarališta, mogla bi predstavljati kamen-temeljac u rušenju dosadašnje sudske prakse u Hrvatskoj, kada je u pitanju povrat prijeratne imovine.

Kaže ovo za “Glas Srpske” advokat i predsjednik Udruženja “Oduzeta imovina” iz Novog Sada Zoran Ristić, komentarišući odluku suda u Osijeku, koja predstavlja prvi takav slučaj u posljednjih gotovo 30 godina, jer su hrvatski sudovi do sada ovakve i slične tužbe i zahtjeve odbijali da razmatraju uz obrazloženje kako se radi o državnoj imovini.

Ono što je interesantno za ovaj slučaj, prema riječima Ristića, jeste to što je u jednom dijelu presude navedeno kako je ova odluka, između ostalog, donesena i na osnovu uredbe Vlade Hrvatske iz 2000. godine u kojoj se navodi kako se pojedina sporna imovina može vratiti ako je to u interesu Hrvatske.

– Pa to nije ništa do klasična diskriminacija. To znači da će se o ovoj imovini odlučivati voluntaristički ili, što bi rekla Milka Babović, na osnovu umjetničkog dojma. Pa to je strašno i neverovatno i gore nego što je bilo u prethodnom periodu. To znači da ako im se neko ne sviđa neće mu ni vratiti prijeratnu imovinu.

To je klasična budalaština, ali isto tako s tom budalaštinom oni su sami sebi skočili u stomak, jer su ovakvom presudom najbolje pokazali kakav diskriminatorski odnos imaju prema različitim apelantima – istakao je Ristić.

Ovaj advokat koji godinama vodi na momente i Donkihotovsku borbu s hrvatskim pravosuđem, otkrio je i kako će upravo na tu kartu igrati u Strazburu, u kojem će, kako je pojasnio, o tome obavijestiti Veliko sudsko vijeće kroz apelaciju u kojoj će ukazati na ovakvu nakaradnu sudsku praksu, prepunu kontradiktornosti, ali i diskriminacije.

– Boraviću u Strazburu od 15. do 17. novembra i pitaću ih kako je ovo moguće. U presudi piše i da su Hrvatska i BiH potpisale sporazum o sukcesiji. To je laž, bilateralni sporazum između dve strane nikada nije potpisan. Da zaključim, ovo je sada šansa da nadležni iz BiH, ali i Srpske, krenu u novu pravnu, možda i odlučujuću borbu. Obaveza knjiženja i prihvatanja vraćanja u posed pomenute imovine znači veoma mnogo. Pomereni su Himalaji. Sad je na nama pravnicima da ovo iskoristimo.

To je strahovit napredak, jer i u Povelji o ljudskim pravima stoji da ne sme biti diskriminacije. Svi treba da budu isti pred zakonom. Nemam se ja šta kome sviđati ili ne da bih mogao vratiti nešto. I tako “naoružan” krećem u Strazbur – poručio je Ristić.

Podsjećanja radi, Županijski sud u Osijeku je prije par dana nakon višegodišnje pravne bitke, dubrovačkim vlastima naložio da Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Novo Sarajevo vrati u posjed uknjižene objekte dječjeg odmarališta u Lozici.

Hrvatske vlasti, naime, već decenijama ignorišu Međunarodni sporazum o sukcesiji, odnosno Aneks G Sporazuma, u kojem je navedeno da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države. Prema nekim procjenama, ona i danas vrijedi oko 10 milijardi evra. Prema riječima Ristića, bivši legalni titulari oduzete nepokretne imovine u Hrvatskoj lišeni su prava na njeno korišćenje.

– Nažalost, nadležni hrvatski upravni organi skoro dve decenije uporno ignorišu dokumentovane zahteve za realnu restituciju, odnosno novčano obeštećenje za oduzetu imovinu pravnih lica iz Srbije i BiH. Takvim postupanjem su oštećena mnogobrojna lica u tim pravnim subjektima, pa i građani hrvatske nacionalnosti iz BiH i Vojvodine – istakao je Ristić.

Tužba od 200 miliona evra

Uz brojne tužbe kompanija iz BiH i Srbije, koje su sudovi do sada glatko odbijali, Hrvatska je suočena i s arbitražnim postupkom koji je u Vašingtonu još 2019. pokrenuo kanadski državljanin Hakon Korsgard koji traži odštetu od čak 200 miliona evra. On traži odštetu jer mu nije omogućeno sticanje prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih preduzeća iz Srbije.

 

 

Izvor: Glas Srpske

BONUS VIDEO

Slični članci

Vikend u Poeti: Večeras živa svirka Nikole Karadžića

Urednik

U ponedjeljak promocija knjige „Život je bevanda“ Željka Kneževića u Domu mladih

Urednik

Pčelici Maji iz Bileće priznanje za doprinos održivom i inovativnom razvoju tekstilnog sektora.

Urednik

Nove klupe i kante za otpad postavljene na više lokacija u Bileći.

Urednik

Od dukata do opanaka: U Trebinju zablistale hercegovačke narodne nošnje (VIDEO)

Urednik

Srpska bogatija za 29 beba: U Trebinju jedna djevojčica i dječak, a u Nevesinju jedan dječak.

Urednik

Šahovski festival Trebinje 2026: Tri turnira tokom prvog vikenda jula

Urednik

TO Trebinje: Besplatan prevoz i ulaz na koncert grupe „Thievery Corporation“ u Nikšiću

Urednik

U Muzeju Hercegovine otvorena izložba fotografije „FotoBiH 2026“

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više