Stari most i stara gradska jezgra u Mostaru prvi su bosanskohercegovački spomenik zaštićenog svjetskog nasljeđa.
Tu za Mostar i BiH istorijsku odluku na sjednici Odbora UNESCO-a, održanoj od 11. do 17. 7. 2005. godine u Durbanu u Južnoafričkoj Republici, donijeli su UNESCO-ovi eksperti, čime je BiH dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu.
Tako se nakon jednog propalog nominiranja te njegova rušenja i obnavljanja Stari most, jedini i jedinstveni spomenik u svijetu s tako burnom prošlošću, konačno našao na popisu zaštićenog svjetskog kulturnog nasljeđa.
Upis je pratilo lobiranje s više strana, a posebno značajnu ulogu u tome tada su odigrali predstavnici Hrvatske, Nizozemske i Libana, koji su svim srcem na zasjedanju u Durbanu “navijali” za Stari most, ambasador pri UNESCO-u u Parizu Željana Zovko te glavni direktor UNESCO-a za kulturno nasljeđe Mounir Bouchenaki.
Vođa bh. delegacije u Durbanu, bivši mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, tada je prije 17 godina kazao kako će 15. jula 2005. u istoriji BiH ostati zapisan zlatnim slovima jer se uspjelo uvrstiti Mostar u svjetsko kulturno nasljeđe, a što je bio mukotrpan, dugačak i zahtjevan posao.
Iako se u početku činilo nemogućom misijom, na kraju se pokazalo da će bh. političari, potpomognuti različitim stručnjacima i diplomatijom, vlastitim sposobnostima graditi bolju budućnost, naravno, kada to hoće.
Nije ni danas nevažno podsjetiti na to kako je borba za upis u registar svjetskog nasljeđa bila više nego jaka. Govori to i podatak da je od više stotina predloženih spomenika kulture 31 dobio UNESCO-ov pečat, a među njima i Stari most te stara jezgra Mostara. Upis u svjetsko nasljeđe tek donosi veliki posao za grad. Iako su mnogi smatrali kako je rekonstrukcija Starog mosta bila najzahtjevniji dio posla, održati Stari grad urednim i prihvatljivim za stroge UNESCO-ove kriterijume bio je novi i veliki izazov svim građanima Mostara, a posebno gradskim vlastima.
Projekt obnove A svakoj Mostarki i Mostarcu zasigurno je posebno vrijedan Stari most koji je sagrađen davne 1566. godine, a porušen u ratu 1993. godine. Jer njegova rekonstrukcija bila je zahtjevan građevinski, ali i projekt obnove u ratu porušenih veza među ljudima s dvije obale rijeke Neretve.
Od samog početka realizacije projekta obnove do njegove realizacije trebalo je punih pet godina, a svečana ceremonija potpisivanja upriličena je u junu 1999. kada su direktor UNESCO-a Federiko Major, gradonačelnik Mostara Ivan Prskalo i zamjenik gradonačelnika Safet Oručević s ministrom vanjskih poslova BiH Jadrankom Prlićem pored ostataka Starog mosta potpisali sporazum o njegovoj obnovi.
Most se gradio od istih materijala od kojih je rađen i prije 450 godina – kamen tenelija, žbuka koja je bila u to doba, kao i isti izolacijski materijal koji je napravljen od boksita i gline i koji nije dopuštao da voda ulazi u utrobu mosta, tako da je on unutra uvijek bio suv.
Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Starog mosta, a bilo je to 14. aprila 2003. godine.
U iduća četiri mjeseca radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. Avgusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je najzahtjevnija faza projekta završena.
Voditelj Press centra Miroslav Landeka iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemalja, Evrope i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekt obnove mosta, kao i kolika je to bila promocija Mostara.
Čak 28 televizijskih kuća iz cijelog svijeta preuzimalo je signal PBS, a CNN je emitovao reportažu iz Mostara u trajanju od deset minuta.
Knjiga o mostu Za pet godina pripreme projekta i obnove mosta te njegova upisa na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika kulture velike zasluge pripadaju i Jedinici za koordinaciju projekta obnove Starog mosta (PCU), direktoru Rusmiru Ćišiću i zamjeniku direktora Tihomiru Roziću.
O obnovi Starog mosta, simbola Mostara, napisana je i svojevrsna hronika Stari most – s mjesta događaja autora Miroslava Landeke.
Izvor: Večernji list
BONUS VIDEO
