RS i BiH Vijesti

Starosne granice za penziju se polako, ali sigurno pomjeraju

Odluka predsjednika Emmanuela Macrona da 23. marta, bez glasanja u donjem domu parlamenta, proguraju kontroverzne reforme o podizanju starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala je ogromno nezadovoljstvo najvećeg dijela parlamentaraca i sindikata radnika, ali i proteste širom zemlje.

I dok se jedni pitaju hoće li Makronova vlada preživjeti, drugi postavljaju pitanje čeka li slična sudbina i druge evropske zemlje.

Ako malo bolje pogledamo, vidjećemo da se starosna granica za odlazak u penziju svake godine lagano pomjera, a sve je duža i lista zemalja u kojima su sve glasniji zahtjevi da se radi i do 70. godine.

To je, uglavnom ističu, uslovljeno činjenicom da je životni vijek sve duži, ali i da su penzioni sistemi puni nedostataka.

Najglasniji zahtjevi do sada su dolazili iz Njemačke, gdje je  predstavnik Saveza njemačke metaloprerađivačke i elektro industrije Stefan Wolf, nekoliko puta ponovio stav da se podigne granica za odlazak u penziju na 70 godina.

Ako obratimo pažnju na demografska kretanja i opterećenja socijalnih i penzionih fondova, onda moramo doći do zaključka da su rezerve iscrpljene. Ne preostaje nam ništa drugo nego više rada i dužiradni vijek”, poručio je Wolf.

Naime, u ovoj zemlji, kao i kod nas, penzioni sistem funkcioniše na međugeneracijskoj solidarnosti, što znači da oni koji rade izdvajaju doprinose za penziono osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje penzija sadašnjim korisnicima prava na penziju. Inače starosna dob za odlazak u penziju u Njemačkoj se postepeno povećava – sa 65 na 67 godina, što bi se trebalo desiti do 2031.

Wolf nije sam u ovim zahtjevima. I predsjednik Saveza njemačkih udruženja poslodavaca (BDA) Rainer Dulger smatra da je neophodno produženje radnog vijeka jer je penzioni sistem pred kolapsom- u ovom trenutku, kaže, na 100 osoba koje uplaćuju doprinose dolazi oko 50 penzionera.

Iako je Poljska 2016. godine, jedina u Evropi, snizila starosnu dob za odlazak u penziju na 60 godina za žene i 65 godina za muškarcugledni poljski ekonomista Pavel Dobrovolski, smatra da će u sljedećoj deceniji, ili možda za dvije, zvanična starosna granica za odlazak u penziju potpuno nestati.

Zaboravimo na 60. ili 65. godinu kao trenutak napuštanja tržišta rada. Ova prekretnica dolazi iz demografske realnosti sredinom dvadesetog veka. Imamo dobre šanse da navršimo 80 godina, što bi značilo da bismo, uključujući i period studija, potrošili pola svog života neproduktivno za ekonomiju, a neko bi morao da nas finansira. To je neodrživo. Mnogo duži rad biće norma” ocjenio je Dobrovolski, glavni ekonomista Poljskog fonda za razvoj u intervjuu za 300 Economi.

POMJERA SE STAROSNA GRANICA I U BiH

I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj vrijede nova pravila za odlazak u penziju.

U Federaciji BiH je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je donesen prije četiri godine propisano da se prag za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne penzije svake godine pomjera, ali zaključno sa 65 godina.

Da bi se otišlo u starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je ispuniti jedan od dva uslova, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

U Federaciji BiH žene u prijevremenu starosnu penziju u ovoj godini mogu samo ako imaju 33 godine staža osiguranja i 58 godina života, a muškarci ako imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

U Republici Srpskoj svi osiguranici koji su u 2022. godini navršili 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

“Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca”, saopšteno je iz Fonda PIO.

Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

REGION

Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju s nižom starosnom dobi.

Od 2021. važe nova rigoroznija pravila za penzionisanje žena u Srbiji. Tako će biti sve do 2032. kada će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je dve godine kasnije nego danas, dok se uslovi za penzionisanje, muškaraca, barem za sada, nisu mijenjali i ostala je granica od 65 godina starosti.

Osiguranici u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina. Međutim u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.

STANJE U EVROPI- RADIĆEMO I POSLIJE 70. GODINE

Istraživanje finskog Centra za penzije je pokazalo da će mlađi Evropljani raditi i posle 70. godineimajući u vidu da većina evropskih zemalja razmatra povećanje starosne granice za penzionisanje u ovoj deceniji, prenosi Juronjuz.

Istraživanje je naime pokazalo je da više država u Evropi prilagođava starosnu granicu za penziju na osnovu očekivanog životnog vijeka, a ne na osnovu zarade ili doprinosa, a riječ je o zemljama u kojima je duži životni vijek, a uslovi rada znatno povoljniji.

Pored Finske, ovaj mehanizam je dostupan na Kipru, u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj. U glavnom dijelu, promjene u penzionim dobima trebalo bi da budu uvedene do 2030.

U većini zemalja članica EU, prema finskom Centru za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina.

Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67, dok Britanija i Irska imaju za cilj 68 godina kao starosnu granica za odlazak u penziju.

U nekim zemljama starosna dob za penzionisanje je različita za muškarce i žene, s tim da žene imaju nižu starosnu granicu.

Starosna granica za odlazak u penziju je fleksibilna u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj što znači da osoba može da se penzioniše u određenom starosnom rasponu.

 

 

Izvor: Buka

BONUS VIDEO

Slični članci

Sergej Barbarez novi selektor BiH

Urednik

Nastavlja se ljeto u aprilu, do kada će biti toplo ?

Urednik

U Srpskoj rođeno 32 bebe: Bez poroda u Trebinju i Nevesinju

Urednik

Smanjen izvoz meda u prošloj godini

Urednik

Univerzitetska bolnica u Foči ima novog direktora

Urednik

Sezona alergija stigla ranije nego prethodnih godina

Urednik

VIDEO / Sinu bivšeg golamana Leotara potrebno još 20.000 evra za liječenje

Urednik

Čudna boja Jablaničkog jezera, šta je uzrok ?

Urednik

Proljeće je vrijeme za nove početke i sjajne pogodnosti iz Supernove

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više