Hrvatska bi, ukoliko se nivo Jadranskog mora podigne za pola metra, izgubila više od 100 miliona kvadratnih metara priobalja, a neke studije govore da je treća najizloženija evropska država.
Savjetnik predsjednika Hrvatske za energiju i klimu Julije Domac rekao je za HRT da bi u slučaju podizanja nivoa mora u opasnosti bili priobalni gradovi i dolina Neretve kao važna poljoprivredna zona.
“Uvijek smo govorili da smo bogati vodom, a ove godine smo imali suše i redukcije u Istri, Šibeniku i Primorsko-goranskoj županiji. Neke studije kažu da smo treća najizloženija evropska država, prema tome Hrvatska mora jako da raditi na adaptaciji na klimatske promjene”, rekao je Domac.
Prema nekim studijama, nivo Jadranskog mora bi do kraja vijeka mogao da poraste od 32 do 65 centimetara.
Najviše će biti ugrožene urbane sredine sa niskom obalom, kao što su mjesta na ostrvima Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka, a na obali – Nin, Trogir, Ston, ali i Pula, Split te Zadar.
Odgovarajući na pitanje da li je moguće izbjeći negativne posljedice klimatskih promjena, Domac ističe da još nije pređena tačka bez povratka, ali da bi se brzo trebalo reagovati.
“Svi pokazatelji ne pokazuju dobar razvoj situacije. Mi smo sa 1,5 stepena došli do 1,2 stepena povećanja temperature do 2030. Na putu smo da 2030. dočekamo sa povećanjem od 2,4 stepena Celzijusova, odnosno na predindustrijsko vrijeme, što je već debelo katastrofolan scenario prema procjeni naučnika”, rekao je Domac.
On kaže da su najveći zagađivači Sjeverna Amerika, Kina, Indija, Rusija, Iran i Evropa.
“Moraju se brzo dogovoriti. Hoće li se to dogoditi u uslovima geopolitičke nestabilnosti zaista je nezahvalno prognozirati i bojim se da veliki izazovi čekaju globalne lidere na Konferenciji UN o klimi”, rekao je Domac.
Izvor; Top portal