U Novom Sadu članovi Udruženja Hercegovaca i prijatelja Hercegovine su po 33. put dočekali Srpsku novu godinu i obilježili krsnu slavu Udruženja Svetog Vasilija Velikog.
Na ovom sabranju koje je, uz obred siječenja slavskog kolača, blagoslovio nadležni sveštenik Predrag Bilić, nastojatelj Hrama Svetog Simeona Mirotočivog u Veterniku, okupilo se više od 450 ljudi.
Tradicionalnom hercegovačkom zdravicom pozdravio ih je prof. dr Jovo Radoš.
Domaćin slave, predsjednik Udruženja Božidar Milović je u svom obraćanju podsjetio na dugu tradiciju ovog okupljanja.
– Naše udruženje ima više od 3.000 članova. Na ove prostore Hercegovci su se u većem broju počeli naseljavati nakon Prvog svjetskog rata, taj trend je nastavljen i nakon Drugog svjetskog rata. Danas u Novom Sadu živi veliki broj Hercegovaca i njihovih potomaka i bez obzira iz kojih su mjesta došli, osjećaju pripadnost ovom udruženju. Zbog toga smo veoma ponosni što smo nedavno objavili monografiju autora prof. dr Branka Balja i prof. dr Jova Radoša koja obuhvata rad Udruženja u prethodne 33 godine.
Pozdravljajući ponaosob sve prijatelje Hercegovine, kao i goste pristigle iz Hercegovine, Milović je najavio da je misija ovog udruženja da uvijek bude most između dva zavičaja.
– Udruženje je ove godine iniciralo pregovore sa najstarijom nacionalnom književnom, kulturnom i naučnom institucijom Maticom srpskom sa željom da se oformi jedno posebno odjeljenje u Hercegovini.
Biranim riječima Hercegovce je pozdravio gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. On je istakao da je svojom brojnošću, tradicijom i aktivnostima Udruženje Hercegovaca u Novom Sadu veoma prepoznatljivo.
– Posebno moram da istaknem humanitarne aktivnosti, među kojima su stalne i redovne akcije dobrovoljnog davanja krvi – rekao je Đurić uz obećanje da će u budućnosti ovo Udruženje imati veću podršku Grada Novog Sada.
Pozdrave iz Hercegovine prenio je načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović. On je istakao da su Hercegovci gdje god su se selili napravili rezultate i da je možda došlo vrijeme da to urade i na kamenu sa kog su potekli.
– Hercegovina nije imala veću pomoć iz Srbije kao posljednjih desetak godina. U ovoj godini Republika Srpska i Srbija zajedno idu u susret najvećem jubileju koji će se obilježiti u srpskom narodu, a to je 150. godišnjica Nevesinjske puške – rekao je Avdalović.
On je najavio da će se u Nevesinju 5. jula okupiti državni zvaničnici i crkveni velikodostojnici, a u sklopu obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave u beogradskom centru Sava 15. septembra održaće se svečana akademija posvećena hercegovačkim junacima.
Po prvi put na hercegovačkom saboru gost je bila doktorant pravnih nauka Sanja Žarković koja se proslavila kao pobjednik 179. ciklusa najdugovječnijeg kviza u Srbiji “Slagalica”. Ostvarila je i značajne rezultate učešćem u kvizovima „Potera“, „Totalni obrt“ i „Stigni me ako znaš“. Smatra da akumulirano znanje ne može biti nepotrebno.
– Znanje nikad nije potcijenjeno. Nemam nikakve posebne pripreme, jer od malih nogu volim knjige i učenje. Ako bi se desilo da nešto ne znam, trudila sam se da saznam više o tome. Čitala sam mnogo: knjige, novine i ukrštenice. Slagalica je veoma dinamičan kviz koji ne ispituje samo čisto znanje, već i logiku, brzinu zaključivanja, snalaženje… Uvijek sa ponosom ističem da sam iz Trebinja i na taj način promovišem rodni grad.
Burno pozdravljen riječ je dobio i proslavljeni srpski pjesnik Matija Bećković.
– Vi ste mene prečastili i nezasluženo odlikovali dajući mi riječ na krsnoj slavi Svetog Vasilija Velikog koja se slavi 33. put i simbolično predstavlja 33 Hristove godine.
Mada u prazničnoj atmosferi okupljeni su sa velikom pažnjom slušali njegove stihove posvećene srpskim velikanima.
Najveća snaga Udruženja Hercegovaca čini omladina, pa se tako u sklopu programa pjesmom predstavila muška pjevačka grupa ovog udruženja koju čine članovi: Ivan Slijepčević, Miloš Lučić, Slaviša Buha, Milan Bjelica, Dejan Boljanović, Vlado Divljan i Rade Papović.
Inspirisana majčinim rodnim gradom Mostarom svoju poeziju je kazivala Helena Savić, rođena Subotičanka i studentkinja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Okupljene u ženskoj grupi “Naš osmeh” dame iz Sečnja Mirjana Dangubić, Bora Aleksić, Snežana Bunić, Milanka Čečarić i Radmila Petrović Penezić pokazale su kako čuvaju izvorne hercegovačke pjesme.
U programu su još učestvovali guslar Miloš Lučić i epski pjesnik Petar Janičić iz Trebinja.
Posebne simpatije izazvao je mladi guslar Sveto Vujović iz Bileće.
Domaćini su i ove godine organizovali bogatu tombolu u kojoj su najsrećniji dobili gusle, pršut, vikend u Trebinju i na Mosku, umjetničku sliku, kosilicu i brojne druge nagrade.
Za zabavni dio programa i dobro raspoložene potrudio se Viral bend.
Program su veoma nadahnuto vodili Mirela Mitrić, poznalo lice RTV Vojvodina i doajen sportskog novinarstva Lazo Bakmaz.
Pored navedenih, obilježavanju krsne slave Udruženja Hercegovaca u Novom Sadu između ostalih su prisustvovali gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, načelnik opštine Gacko Vukota Govedarica, načelnik opštine Bileća Miodrag Parežanin, načelnik opštine LJubinje Stevo Drapić, nekadašnji načelnik opštine Berkovići Ranko Beli Lučić, predsjednici i predstavnici bratskih hercegovačkih i krajiških udruženja iz Srbije i Republike Srpske, kao i brojne ličnosti iz javnog i društvenog života Novog Sada.
Naredno hercegovačko okupljanje biće održano 26. januara u Bijeljini u Republici Srpskoj, dok će se u Srbiji ponovo okupiti 1. februara u Subotici.
ZAHVALNOST PRIJATELJIMA UDRUŽENJA
Udruženje Srba Hercegovaca i prijatelja u Srbiji je zlatnim plaketama iskazalo zahvalnost pojedincima koji su kontinuirano i nesebično pomagali rad udruženja. Ovogodišnji dobitnici plaketa su Petar Đurđev, dugogodišnji direktor Istorijskog arhiva Grada Novog Sada, Dalibor Rožić, dugogodišnji Pokrajinski sekretar za kulturu i Aleksandar Đedovac, direktor Fonda za izbegla i raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu.
Udruženje je takođe iskazalo zahvalnost donatorima nagrada za tombole: Vidaku Todoroviću, Draganu Aćimoviću, Kosti Ćeraniću, porodicama Jokanović i Đurica, kao i Hercegovačkoj kući iz Beograda.
Tekst i foto: Trifko Ćorović/ Slobodna Hercegovina
Izvor: Radio Nevesinje