Ministarstvo civilnih poslova BiH je u konsultacije uputilo prvu verziju osnova za vođenje pregovora za zaključivanje protokola o utvrđivanju trostruke granične tačke između BiH, Hrvatske i Crne Gore, a kako bi bili otklonjeni nedostaci iz onog koji je potpisan još u oktobru 2003. godine u Sarajevu. Taj protokol je, naime, potpisan u vrijeme kada su Srbija i Crna Gora bile u državnoj zajednici koja je trajala od februara 2003. do maja 2006. godine, kada je Crna Gora na referendumu odlučila da želi da bude samostalna. Na to su nadležni podsjetili i u novoj verziji protokola, ukazujući da je potrebno potpisati novi protokol sa pravnim sljedbenicima nekadašnje državne zajednice. Oktobarskim protokolom su, kako je navedeno, definisane tri granične tačke na sjeveru – Vršani (BiH), Račinovići (Hrvatska) i Jemen (Srbija i Crna Gora) te na jugu Grab (BiH), Dubravka (Hrvatska) i Kruševica (Srbija i Crna Gora).
– S obzirom na nastanak novih država, odnosno Srbije i Crne Gore, potrebno je zaključiti protokol o određivanju tri granične tačke i ispraviti proceduralne nedostatke onog iz 2003. godine – piše u dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a pod čijim krovom rade i domaće komisije nadležne za granicu.
Osim toga, kako navode, u tehničkom dijelu protokola, u specifikacijama table/oznake tromeđe, su stare, odnosno nepostojeće države – SCG.
– Na sjednici komisija za granicu BiH i Crne Gore u Podgorici u septembru 2018. usaglašen je stav da nije moguće verifikovati postojeći protokol, te da bi trebalo da bude zaključen novi zbog nezavisnosti Crne Gore i Srbije. Zaključeno je i da novi protokol mora počivati na istim osnovama kao i ranije potpisani u Sarajevu – piše u dokumentu iz resora civilnih poslova.
U nacrtu je navedeno i da je Hrvatska, putem Ministarstva spoljnih poslova, obavijestila nadležnu komisiju u BiH da je voljna i spremna da prihvati razgovore o određivanju tromeđe.
Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja kaže da je najviše stvari urađeno na pitanjima koja se odnose na granični pojas upravo sa Crnom Gorom, dok nema vidljivijeg napretka kada je riječ o rješavanju spornih tačaka sa Srbijom i Hrvatskom, sa kojom BiH ima veoma dugu granicu.
– Ovo je druga tromeđa koja se pojavila nastankom Crne Gore kao samostalne države. Trenutno se traže saglasnosti za ratifikovanje dokumenata – kaže naš sagovornik koji smatra da bi ovo pitanje moglo da pomjeri s mrtve tačke pregovore i o drugim pitanjima sa Hrvatskom, ali ne gaji previše nade. Protokol o određivanju tromeđne granične tačke između BiH, Crne Gore i Srbije potpisan je u maju 2019. godine.
Novac
Za implementaciju protokola će, prema procjeni stručnjaka koji su učestvovali u njegovoj izradi, biti potrebno do 10.000 KM, što je trećina ukupnih troškova implementacije protokola. Novac će biti obezbijeđen u budžetu Ministarstva civilnih poslova i Komisije za granicu BiH, a dio troškova će snositi i Hrvatska i Crna Gora.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
