Manifestacija „Ivo Andrić naš savremenik“ posveta je nobelovcu povodom 130 godina od njegovog rođenja, ali i onima koji uvijek iznova promišljaju o njegovim djelima i pokušaju mirnog života u nemirnom 20. vijeku, poruka je sa otvaranja ovog događaja u Andrićevoj kući u Herceg Novom.
Akademik Јovan Delić osvrnuo se na cjelokupno Andrićevo stvaralaštvo od poetskog iskaza do romana, posebno apostrofirajući eseje, kao i o Andrićevom nasljeđu i značaju Kuće nobelovca.
– Nema ništa što je Ivo Andrić stekao, a što nije ostavio svome narodu. I gdje god je nešto ostavio to se primilo. Negdje bolje, negdje gore i ostala je kulturna institucija prvoga reda. Zato je izuzetno važno ko te institucije vodi, ko u njih dolazi, šta tu radi i govori – rekao je sinoć Delić.
On je naveo da nema eseja ravnih Andrićevima, kakvi su „Razgovori sa Gojom“, „Njegoš kao tragični junak kosovske misli“ i „Mostovi“.
Ako jedan pisac ima tri vrhunska eseja u svojoj nacionalnoj književnosti, Delić je istakao da je onda u pitanju vrhunski esejista, duboko misaon i osjetljiv, melanholik.
Dramski pisac i pjesnik Ivan Negrišorac ukazao je i na Andrićev stvaralački obrazac, istakavši da je to klasični, objektivni pripovjedač, narator koji je miran, uravnotežen koji sve stvari povezuje uzročno posljedičnim vezama tako da se čini da tu nema šta provjeriti.
– To je Andrić. I nema bolje paradigme od Andrićeve paradigme ne samo u srpskoj književnosti. Kada ga stavite u svjetski koncept vidite kako on impresivno stoji – istako je Negrišorac.
Manifestaciju „Andrić naš savremenik“ inicirala je Gordana Porobić Krcunović, a realizuje „Herceg fest“.
U okviru manifestacije danas će biti potpisan Protokol o saradnji između beogradske Zadužbine Ive Andrića i „Herceg festa“, te otvorena i nova izložbena postavka u kojoj su originalni dijelovi namještaja, slike i lični predmeti – svjedoci hercegnovskih, najsrećnijih njegovih godina kako je govorio Andrić.
BONUS VIDEO
