Prema istim podacima raste i prosječna starost pri sklapanju prvog braka, kao i broj građanskih brakova, dok se smanjuje broj onih koji se sklapaju u crkvi.
– Radi se o trendovima na niovu Evropske unije koji se preslikavaju i na Hrvatsku – rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika bilježi da je 2012. sklopljeno 20.323 brakova, a 2017. njih 20.310. Posmatrajući duže razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije korone 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za muškarce i za žene. Na primjer 1989. je prosječna starost mlade bila 23 godine, a mladoženje 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.
S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a van brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Tokom 2021. građanski brak sklopilo je 52 odsto parova, a vjerski 48 odsto, dok je na primjer 2012. bilo 58 odsto vjerskih i 42 odsto građanskih brakova.
Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8.598 djece, odnosno 24 odsto od ukupno živorođene djece.
Podaci Eurostata pokazuju da je, na primjer, u Francuskoj broj djece rođene van braka znatno veći i iznosi 62 odsto, u Norveškoj 59 odsto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 odsto.
Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u godinu, te da je prosječno trajanje ravedenih brakova 15 godina.
Izvor: RTRS