TREBINJE – Godišnji skup i 48. po redu Skupština Srpskog arheološkog društva započeli su u trebinjskom Muzeju Hercegovine, gdje će od 29. do 31. maja 2025. godine razmjenjivati iskustva i obići bogate hercegovačke terene oko 300 prijavljenih arheologa sa svih srpskih prostora, ali i inostranstva.
Skupu prisustvuju i ministar prosvjete i kulture RS Željka Stojičić, kao i ministar kulture Srbije Nikola Selaković, saglasivši se da su ovakvi zajednički skupovi itekako potrebni, kako bi, djelujući zajedno sa arheolozima iz regiona i svijeta, srpski arheolozi razmijenili međusobno iskustva.
„Poznato je da arheologija ne poznaje granice, pa je samim tim potrebno što jedinstvenije djelovati, a tako rade i arheolozi u Republici Srpskoj i Srbiji, te, na kraju krajeva tako i djeluje Srpsko arheološko društvo, a nama iz Srpske je drago što se skup odvija u Trebinju jer Hercegovina obiluje arheološkim nalazištima i ovdje se ima šta prezentovati i vidjeti“, kazala je Stojčićeva.
Napominjući da je hercegovačka regija odavno prepoznata kao izvor bogatog arheološkog nasljeđa, ona je dodala da bi se u Hercegovini trebalo otvoriti i jedno odjeljenje koje bi se isključivo bavilo istraživanjem ovih krajeva, ali je navela da je u planu i izrada novih zakona i podzakonskih akata iz ove oblasti koji još nisu dovoljno uređeni, a o čemu će se dogovarati sa konsultantima.
I ministar Selaković se slaže da je očekivano da i savjetovanje i Skupština budu u Trebinju, te da Srpsko arheološko društvo djeluje kao krovna organizacija svih arheologa sa srpskog kulturnog prostora i mnogo šire, a od ovog je starije samo Srpsko lekarsko društvo.
„Održavanje ovakve vrste događaja u Trebinju predstavlja jedan od najvažnijih skupova od početka godine u Republici Srpskoj, što je za srpsku arheologiju izuzetno važan događaj i zbog toga što ove godine proslavljamo 160 godina arheologije u Srbiji, odnosno, od prvih arheoloških iskopavanja 1865. godine na planini Rudnik”, kazao je Selaković.
Napominjući da je Srbija zemlja koja se sve više i više gradi, što podrazumijeva različita iskopavanja, on kaže da je argeologija itekako aktivna u posljednjoj deceniji u Srbiji.
“To je važno što je arheologija jedna ozbiljna spona između naše sadašnjosti i budućnosti sa našom prošlošću, a bogato kulturno-istorijsko nasljeđe koje baštini i Srbija i Srpska nezamislivo je bez arheološke struke”, kazao je Selak, uz tvrdnju da će njegovo ministarstvo i Vlada Srbije i ubuduće pomagati kulturnoj zajednici u Republici Srpskoj na razvoju arheologije.
Adam Crnobrnja, predsjednik Srpskog arheološkog društva, kaže da će arheolozi u Trebinju, osim što će razgovarati o svojim istraživanjima, obići i terene u gradu i okolini grada.
„Ovo nam je jedinstvena prilika da prezentujemo šta radimo, pa se planira održati i 88 izlaganja, te obilazak ovdašnjih lokaliteta, jer je Hercegovina jako bogata arherološkim nalazištima“, dodao je on.
Direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić je potvrdila da će trebinjski domaćini rado pokazati svojim gostima sve ono što arheologe bude zanimalo.
„Trebinje je jako bogato arheološkim lokalitetima, a kada istočnu i staru Hercegovinu poredimo sa celokupnom teritorijom i Republike Srpske i BiH – više od 50% je najznačajnijih spomenika kulture na našoj teritoriji, a kod lokaliteta je značajno naglasiti da su mahom u pitanju višeslojni lokaliteti, od Paleolita pa nadalje, tako da i zgrada našeg muzeja počiva na starom Trebinju“, kazala je Grujićeva.
Rad skupa će se, kako je najavljeno, odvijati u okviru tematskih sesija i postojećih sekcija Društva, na koje je prijavljeno 88 referata, a učešće na skupu prijavilo je više od 100 arheologa iz Srbije, Bosne i Hercegovine / Republike Srpske, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije i inostranstva.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
