Mnogo je primjera da se Rusi i Ukrajinci međusobno druže, sarađuju, rade.. Tako svakoga drugog dana grupa Rusa i Ukrajinaca zakazuju fudbalske utakmice, a potom se druže.
Dok u Ukrajini bjesni rat i svakodnevno stižu potresne slike o razaranjima i krvavim sukobima, nekoliko hiljada Ukrajinaca i Rusa koji su došli u Budvu nakon ruske agresije – žive složno, nerijetko se druže, ali i priskaču jedni drugima u pomoć da nađu smještaj, “domognu” se novca u bankama dok su im računi blokirani…
Svakodneno se mogu vidjeti primjeri da su predstavnici dva naroda prijateljski nastrojeni jedni prema drugima.
Da od početka ratnih dešavanja 24. februara nije bilo ni jednog incidenta, čak ni verbalnog, “Vijestima” je potvrđeno u Centru bezbjedosti Budva.
Iako se svakodnevno prijavljuju novi dolasci izbjeglih Ukrajinaca, kako kažu u policiji, incidenata nije bilo, niti je do sada prijavljen slučaj napada, svađe, kršenja javnog reda i mira.
„Svakodnevno Rusi I Ukrajinci čekaju u redu za prijavak boravka, možete vidjeti da tu nema netrpeljivosti, već naprotiv – međusobno komuniciraju, bez bilo kakvih tenzija”, rečeno je “Vijestima” u policiji, navodeći to kao primjer odnosa pripadnika dva naroda.
Mnogo je primjera da se Rusi i Ukrajinci međusobno druže, sarađuju, rade i ispomažu u teškim vremenima.
Tako svakoga drugog dana grupa Rusa i Ukrajinaca zakazuju fudbalske utakmice, a potom se druže. Nerijetko su Budvani svjedoci da sjede zajedno na terasama ugostiteljskih lokala, ispijaju kafe na Ričardovoj glavi, šetaju pored mora i sa porodicama uživaju na plažama…
Da nema netrpeljivosti, potvrđuju i u budvanskoj osnovnoj školi, u kojoj na desetine učenika, ruskih i ukrajinskih državljana, pohađaju nastavu. Kao primjer navode odjeljene sedmog razreda u kome uče po dva Ukrajinca i Rusa koji, kako tvrde, pomažu jedan drugom u savladavanju nastave.
Masovan dolazak Ukrajinaca, ali i Rusa, “napunio” je Budvu, iako ni predsezona nije počela.
Prema podacima Turističke organizacije Budve, trenutno u Budvi boravi 10.765 gostiju, što je pet puta više nego sredinom aprila prošle godine. “Vijestima” je rečeno da su evidentirana 3.122 gosta iz Ukrajine i 2.253 iz Rusije.
Da je Budva praktično popunjena, potvrđuju i podaci brojnih agencija koje potražuju slobodne stanove koje Ukrajinci traže da zakupe.
Upravo je dolazak Ukrajinaca i Rusa nakon početka rata izazvao vrtoglav rast cijena zakupa, ali i nekretnina.
Ukrajinci koji već godinama žive u Budvi posreduju prilikom zakupa stanova za svoje sunarodnike. Po pravilu zakupljuju slobodne stanove za porodice, najmanje na pola godine, plaćaju uglavnom unaprijed.
Cijena mjesečnog zakupa manjeg jednosobnog stana iznosi od 450 do čak 800 eura, dok vlasnici veće stanove i luksuzne apartmane izdaju i za više od hiljadu eura mjesečno.
Da je potražnja u Budvi porasla potvrđuje i direktorka prodaje u kompleksu Porto Budva Ana Golubović Ramaj, koja kaže da je od početka ratnih dešavanja u Ukrajini naglo porasla potražnja za dugoročni zakup i prodaju nekretnina.
”U Budvu su doselili Ukrajinci sa srednjim i visokim primanjima koji su platežno sposobni da plate rentu stanove godinu dana unaprijed. Takođe, veoma je porasla potražnja kako za gotovim stanovima, tako i za stanovima u izgradnji. Zašto je baš sada porasla potražnja za investiranjem u nekretnine? Svjedoci smo koliko je budućnost u ovom trenutku neizvjesna, naročito u finansijskom smislu. Najbolji način da zaštite svoj novac jeste da ga ulože u nekretnine, i to što prije, jer je ulaganje u nekretnine jedini sigurna način da zaštiti svoj kapital od inflacije i da sklone novac sa bankarskih računa. Takođe je veoma poraslo interesovanje kupaca iz regiona, kao i kupaca in Evrope, zbog naglog poskupljenja gasa, drugih energenata i hrane.
Kupci iz Ukrajne, ali i regiona i Evropljani vide Crnu Goru kao sigurnu, perspektivnu luku za dalji život i rad”, kazala je Golubović Ramaj.
Ona ističe da se i veliki broj Rusa interesuje za kupovinu nekretnina, ali da je otežan prenos novca zbog sankcija koje je uvela Rusija.
”U boljoj situaciji se nalaze građani Rusije koji su rezidenti u evropskim zemljama i imaju mogućnost transfera novca za Crnu Goru”.
Izvor: Vijesti.me