Uprkos najavama iz Austrije da bi zbog problema s ilegalnim migracijama mogla blokirati ulazak Hrvatske u šengensku zonu, posljednje izjave iz Beča pokazuju da do takvog raspleta ipak neće doći.
Većina analitičara sada očekuje da će 8. decembra, na samitu ministara pravde i unutrašnjih poslova EU, pod češkim predsjedavanjem, ulazak Hrvatske u Šengen biti potvrđen i da će na snagu stupiti od januara naredne godine.
Ukoliko se ovo potvrdi u praksi, to će biti dobra vijest i za BiH, jer će, osim što će građani BiH imati jedno granično zaustavljanje manje na putu ka zapadnoj Evropi, konačno biti otklonjene posljednje prepreke za početak izgradnje graničnog prelaza na hrvatskoj strani kod novog mosta na Savi ka autoputu Zagreb – Beograd. Podsjećanja radi, „Nezavisnim“ je u više navrata od strane izvora iz Evropske komisije objašnjeno da izgradnja graničnog prelaza neće početi dok Hrvatska ne uđe u Šengen i dok se sistem malo ne „uhoda“, ali da to ne bi trebalo spriječiti završetak radova na graničnom prelazu do kraja godine. Tada, međutim, nije bilo ni govora o tome da bi moglo doći do odgađanja ulaska Hrvatske u Šengen.
Adelajl Volfl, novinarka austrijskog „Standarda“ i dopisnica lista za naš region, za „Nezavisne“ ocjenjuje da njena zemlja neće blokirati Hrvatsku.
„Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je u svakom slučaju u interesu mnogih građana EU, jer ne bi željeli da uoči ljetnih godišnjih odmora, kada mnogi od njih putuju u Hrvatsku, moraju satima da čekaju na slovenačko-hrvatskoj granici“, kaže ona.
Volflova je objasnila da je konfuzija zbog moguće blokade Hrvatske nastala kada je Gerhard Karner, ministar unutrašnjih poslova Austrije, prije dvije sedmice izjavio da je protiv bilo kakvog proširenja šengenske zone. Njegov argument je da ne funkcioniše zaštita spoljnih granica EU, jer je ove godine više od 90.000 azilanata zatražilo azil u Austriji, a radi se o zemlji usred EU“, objašnjava ona.
Međutim, nakon toga je Karl Nehamer, austrijski kancelar, u Zagrebu ipak dao objašnjenje da se njegova zemlja neće protiviti ulasku Hrvatske u Šengen, jer, kako kaže Volflova, smatra da se Hrvatska ponaša korektno.
„Nehamer se, međutim, veoma kritično izjasnio o pristupanju Šengenu Bugarske i Rumunije, zemalja koje već deceniju čekaju da uđu u Šengen. I Švedska i Holandija su kritične prema ulasku Bugarske i Rumunije. U Austriji se, međutim, prije svega radi o unutrašnjopolitičkoj računici, gdje se pokušava prikupiti koji poen na čvrstom stavu prema migracijama“, objasnila nam je ona.
U Evropskoj komisiji su nas uputili na zvaničan stav te institucije, koja smatra da su sve tri zemlje – i Hrvatska, i Bugarska, i Rumunija – spremne u potpunosti da učestvuju u Šengenu.
„Godinama su ove zemlje članice značajno doprinosile dobrom funkcionisanju šengenskog prostora, uključujući i vrijeme tokom pandemije i ovo nedavno, kada smo postali suočeni s posljedicama bez presedana usljed rata u Ukrajini“, kažu oni.
Tvrde da će šengensko područje biti sigurnije ako ove tri zemlje budu primljene, a time će se ujedno, kako kažu, dodatno proširiti područje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala.
Što se tiče Hrvatske, ističu da je evaluacija hrvatske spremnosti za Šengen trajala od 2016. do 2020. i da je u decembru 2021. to potvrđeno u Savjetu EU.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
