Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala veći izvoz od uvoza samo sa tri zemlje, pokazuje analiza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH.
Kako se navodi u ovoj analizi, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom i ona iznosi 180,27 odsto, te Hrvatskom 132,22 odsto i Slovenijom 131,84 odsto.
Slijede Njemačka sa 91,85 odsto, te Srbija sa 87,57 odsto. Inače, ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu iznosila je 10,94 milijarde KM, vrijednost izvezene robe 4,40 milijardi KM, a uvezene robe 6,54 milijarde KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM.
„Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene za prvi kvartal u odnosu na isti period prošle godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene od 3,27 odsto, rast uvoza od 3,82 odsto, rast izvoza od 2,46 odsto, te rast spoljnotrgovinskog deficita od 6,74 odsto“, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.
Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 0,89 odsto i iznosi 67,25 odsto.
„Glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje je EU, koja u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3 odsto, te zemlje CEFTA s 14,4 odsto, dok ostale zemlje učestvuju sa 20,3 odsto“, stoji u saopštenju.
BiH je u prvom kvartalu najviše izvozila u Hrvatsku, 701,5 miliona KM, Njemačku 701,17 miliona KM, Srbiju 572,26 miliona KM, Austriju 444,72 miliona KM, te u Italiju 380,78 miliona KM.
U isto vrijeme najviše je uvozila iz Italije i to 895,97 miliona KM, zatim iz Njemačke 763,39 miliona KM, Srbije 653,46 miliona KM, Kine 548,55 miliona KM, te Hrvatske 530,56 miliona KM.
Ekonomista Igor Gavran rekao je za „Nezavisne novine“ da je loše i razočaravajuće da naš izvoz nije mnogo veći jer za to postoji realan potencijal.
„Takođe, razočaravajuće je da uvoz nije mnogo manji jer mnogo toga što neopravdano i prekomjerno uvozimo i sami možemo proizvesti ili već posjedujemo, kao naša prirodna bogatstva i domaće sirovine. Zbog toga kontinuirano gubimo enormne iznose novca koji nepovratno napuštaju državu i ne mogu biti nadomješteni prihodima od izvoza.
Međutim, potpun odgovor koliko je ukupna pokrivenost uvoza izvozom sa cijelim svijetom nepovoljna može nam otkriti tek dublja analiza strukture trgovine i uzimanje u obzir učešća domaćih proizvoda na vlastitom tržištu. Naime, i pored prethodno navedenih nedostataka, veliki dio ovog trgovinskog deficita odnosi se na one proizvode koje realno nemamo u BiH, a neophodni su svakom tržištu – prije svega prirodni plin i naftni derivati. Ipak, i u ovim oblastima možemo umanjiti debalans ako bismo pokrenuli domaću rafineriju nafte i umjesto gotovih derivata uvozili sirovu naftu za preradu u domaće gorivo. To možemo relativno brzo izvesti ako su nadležne vlasti spremne ili natjerati vlasnike ili vratiti rafineriju u javno vlasništvo. Prirodni plin i sirova nafta se ne mogu nadomjestiti kratkoročno, ali bi se istraživanjem rezervi za koje postoje ozbiljne indicije da ih imamo dugoročno i u ovoj oblasti mogao osigurati barem minimum domaćih resursa“, objašnjava Gavran.
Dodaje da je ipak mnogo lakši put za poboljšanje omjera razmjene povećanje izvoza i supstitucija uvoza svega onoga što već sada imamo ili možemo proizvesti.
„Olakšanje poslovanja, podrška privredi, manja poreska i druga opterećenja, javna ulaganja, privlačenje stranih ulaganja i preferencija domaćeg od strane kupaca… sve to može donijeti rezultate u relativno kratkom roku“, zaključio je Gavran.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
