– Kako su cijene pšenice počele da padaju tako su i mlinari vršili korekcije. Tako je za vreću brašna od 25 kilograma, koja je ranije koštala 32 marke, sada potrebno izdvojiti od dvije do tri marke manje – rekao je “Glasu” Kos, koji za sada ne iznosi prognoze kada je riječ o cijeni brašna u narednom periodu, jer navodi da ne zna kako će se kišno vrijeme odraziti na novi rod pšenice.
Ipak navodi da ne bi trebalo nikako da dođe do novog rasta cijena brašna, odnosno pšenice, jer su silosi u regionu puni.
– Jedino se može desiti da zbog vremenskih prilika rod bude ugrožen kada je riječ o kvalitetu. Tada bi se moglo desiti da kvalitetna pšenica poskupi, a ona koja bude manjeg kvaliteta služi za ishranu stoke – naveo je Kos.
Iako su mlinari oborili cijene, pekari koji od njih kupuju brašno neće korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda, štaviše navode da će prije doći do poskupljenja nego do pojeftinjenja.
– Razlog za to je tržište radne snage, koje je takvo da nemamo dovoljno radnika. Moramo dizati plate. Više rastu troškovi po pitanju plata, nego što padaju cijene energenata i brašna – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić i dodao da u pekarama radnici obavljaju teške poslove i moraju imati i veće plate.
Identičnog stava je i predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji navodi da nisu ni prošle godine na prvi mah dizali cijene pa neće ni sada da spuštaju.
– Došlo je do blagog pada cijena pšenice i brašna, ali pitanje je koliko će se to zadržati. Situacija je nestabilna kada je riječ o energentima, repromaterijalu i sirovinama. Sve zavisi i od stanja na svjetskom tržištu. Bilo bi neozbiljno svaki mjesec da povećavamo, odnosno smanjujemo cijene – kazao je “Glasu Srpske” Pelemiš i dodao da se uštede kada je riječ o padu cijene goriva i brašna prelivaju na plate zaposlenih da bi ih zadržali na poslu u pekarama.
Na kraju ipak naglašava da će situaciju pratiti te ako bude prostora na kraju i korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda.
Za sada nema najava ni sa adresa prevoznika da bi moglo doći do korekcije cijene prevoza, a predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza RS Dejan Mijić navodi da se u republičkom saobraćaju slobodno formiraju cijene, odnosno prevoznici ih sami određuju.
– Koliko znam većina cijena u međugradskom saobraćaju nije ni povećana. Većinu cijena prevoznici nisu mijenjali zbog pada putnika i visoke konkurencije. Ranije su svi podigli cijene prije prevoznika, a sada očigledno čekaju da oni prvo koriguju svoje – rekao je “Glasu” Mijić i dodao da na lokalnom nivou cijene formiraju u skladu sa odlukama gradskih, odnosno opštinskih organa.
Iako su iz najvećeg grada u Srpskoj ranije najavljivali da će cijene pojedinačne gradske karte pasti kada litar goriva bude koštao 2,56 maraka, a daleko je ispod toga trenutno, još nije došlo do promjena kada je riječ o cijenama i ne zna se ni da li će i kada uopšte to da se i desi.
Ekonomisti u Srpskoj navode da se na domaćem tržištu više ne uvozi inflacija iz inostranstva, već da je sami sada pumpamo.
– Istraživanjem smo došli do podatka da je prije godinu litar goriva koštao 3,41, a sada je 2,41 KM. Za godinu to je pojeftinjenje za 30 odsto. Mi nemamo normalnu centralnu banku, kao što imaju Srbija i Hrvatska. Naime, Hrvatska narodna banka došla je do podatka da je kod njih 75 odsto inflacije interno generisano, a samo 20 odsto je došlo sa strane. Više se ne uvozi inflacija iz EU, već sada naši učesnici na tržištu sami ugrađuju svoja očekivanja te guraju i dalje taj talas poskupljenja – rekao je “Glasu” profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac.
Naglašava da su u Hrvatskoj trgovački lanci iskazali enormne dobiti te da je situacija u tom domenu identična i na domaćem tržištu.
– Nemamo podatke za Srbiju i BiH, ali situacija je tu manje-više ista, jer kada kod njih cijena goriva raste, isto se dešava i kod nas. Kod nas je stopa PDV-a niža nego kod njih pa je kod nas nešto povoljnije. Zaključak je da je u 99 odsto slučajeva i kod nas slična situacija kao u Hrvatskoj – rekao je Radivojac i poručio da više nije glavnina problema na inostranstvu, već na domaćem tržištu.
Naglasio je da ćemo sami po sebi ući u inflatornu spiralu te dodao da ako Evropljani zaista imaju dobre namjere za BiH, prva monetarna mjera treba da bude uvođenje evra u platežni sistem.
– Ako Crna Gora može uvesti evro, koja je dalje od nas u odnosu na EU, zašto BiH to ne bi mogla uraditi? Hrvatska je dobila milijarde evra pomoći za saniranje posljedica pandemije virusa korona, a šta smo dobili mi? Ništa. Nama se isporučuju posljedice sa kojima se borimo, a nikakve koristi od toga nema. Sa aspekta monetarne politike nemamo šta više čekati i treba uvesti evro, ali da dođemo pod ingerenciju Evropske centralne banke – kazao je Radivojac i dodao da Centralna banka BiH uporno gubi kapital, rasprodaju zlatne rezerve te sami sebi dodjeljuju priznanja, što je u 2023. neozbiljno i neprofesionalno.
Lančana reakcija
Izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je da treba što prije sniziti cijene osnovnih i svih drugih namirnica, jer su znatno pale cijene goriva.
– Pojeftinilo je i ulje i sada košta manje od KM po litru. Trgovci, kada je počeo talas poskupljenja namirnica, pozivali su se na poskupljenje goriva i ulja, čije su cijene sada snižene, a to bi lančano trebalo da prate i ostale cijene namirnica – rekla je Marićeva.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
