Unošenje manjih porcija i biranje minimalno prerađene hrane i integralnih namirnica može pomoći u smanjenju osećaja umora. Naše telo funkcioniše zahvaljujući onome što unosimo, pa je najbolji način da iz hrane dobijemo dovoljno energije da biramo kvalitetne namirnice. Neke navike u ishrani mogu dodatno doprineti umoru. Na primer, nakon obilnog obroka možete se osećati tromo jer telo troši energiju na varenje umesto na druge funkcije. Zato je preporuka da tokom dana jedete više manjih obroka i da se prošetate nakon jela kako biste ubrzali varenje i izbegli osećaj težine.
Neprerađena hrana
Birajte što više neprerađene hrane jer ona pomaže da se osećate energičnije tokom dužeg vremenskog perioda. Visoko prerađene namirnice sadrže aditive, konzervanse, trans masti, natrijum i dodatne šećere, koji s vremenom smanjuju unos važnih vitamina i minerala. Takođe, mogu izazvati upalne procese u telu koji dodatno troše energiju. Umesto zapakovanih obroka, suhomesnatih proizvoda i slatkiša, birajte voće, povrće, nemasne proteine, mlečne proizvode sa smanjenim udelom masti, mahunarke, orašaste plodove i integralne žitarice.
Voće i povrće
Bogati su vitaminima, mineralima i nutrijentima koji pomažu u borbi protiv umora i poboljšavaju fizičku funkciju. Stručnjaci preporučuju da svakog dana pojedete najmanje pet porcija, odnosno 400 grama voća i povrća. Možete ih konzumirati sveže ili zamrznute – i jedno i drugo je hranljivo i praktično.
Napici bez kofeina
Umeren unos kofeina može privremeno podići energiju, ali preterivanje vodi do umora, glavobolja i nesanice. Zato se preporučuje ograničiti unos na manje od 100 miligrama dnevno, što je otprilike dve šolje kafe. Najbolji izbor su voda, crna kafa bez kofeina i nezaslađeni čajevi.
Nemasni proteini
Proteini su važni za očuvanje mišićne mase, prevenciju malnutricije, smanjenje upalnih procesa i održavanje sitosti, čime se sprečavaju nagli skokovi i padovi šećera u krvi. Preporučeni dnevni unos za muškarce je najmanje 56 grama, a za žene 46 grama. Dobri izvori su piletina, ćuretina, riba, jaja, ali i biljni izvori poput soje, tofua i mahunarki.
Integralne žitarice i složeni ugljeni hidrati
Ugljeni hidrati su glavni izvor energije za telo, ali je važno birati integralne i složene izvore jer se sporije vare i obezbeđuju dugotrajniju energiju. Izbegavajte rafinisane ugljene hidrate poput belog hleba, testenine i slatkiša, jer brzo podižu nivo šećera, a zatim dovode do naglog pada energije.
Orašasti plodovi
Oni su odličan izvor energije, pomažu u kontroli gladi i telesne težine, a uz to sprečavaju osećaj umora. U ishranu uključite bademe, brazilski orah, indijski orah, lešnike, pekan orah i orahe. Najbolje ih je jesti sirove i neslane kao užinu.
Banane
Bogate su kalijumom, vlaknima, vitaminima i ugljenim hidratima koji brzo podižu nivo energije. Jedno istraživanje je pokazalo da su banane biciklistima pružile jednaku količinu energije kao i sportski napici. Osim toga, pristupačne su i lako dostupne.
Ovsene pahuljice
Zahvaljujući vlaknima i manjoj količini proteina, ovsene pahuljice pružaju dugotrajan osećaj sitosti i stabilnu energiju. Posebno su dobre za one koji imaju problema sa skokovima šećera u krvi. Najbolje je birati integralne, neprerađene pahuljice i dodati mleko, malo meda i bobičasto voće.
Semenke
Poput orašastih plodova, semenke su bogate ugljenim hidratima, zdravim mastima i vlaknima, što doprinosi produženoj energiji. Preporučuju se čija semenke, bundevine, suncokretove i lanene semenke koje možete dodati u smutije, salate ili jogurt.
Izvor: Naxi.rs