Vrijeme je da u martu izađete u dvorište i počnete sa prvim radovima oko vaših kuća, vikendica ili pak balkona.
Svi smo u nedoumici šta je to što bismo mogli sada da radimo. Evo nekoliko preijdloga odakle da počnete:
– Priprema zemljišta
– Priprema zemljišta za sadnju, se može izvesti ašovom ili motikom u zavisnosti od tipa zemljišta i njegove zbijenosti, a ako je površina veća mašinski.
Dobro struktuirano zemljište: Preko njega treba rasporedi tanak sloj đubriva, pa onda prekopati ili ga nakon okopavanja obogatiti mineralnim đubrivom.
Zbijeno i glinovito zemljište: Onda pored organskog đubriva treba dodati i određenu količinu pijeska.
Zemljište sa krupnijim komadima kamena: Ovakvo zemljište se često sreće u planinskim predjelima, treba ga također obogatiti po mogućstvu organskim đubrivom, suviše velike komade kamena izvaditi i dodati još humusa, ako je dubina zemljišta mala u odnosu na zahtjeve biljaka.
Cvijeće, žbunovi, voćke
U martu se sade određene vrste ukrasnog bilja, a to je idealan mesec za proljećnu sadnju ruža. Tokom mjeseca poželjno prorijediti, razdijeliti ljekovito, začinsko bilje i perene i presaditi ga ukoliko je potrebno.
Početkom marta treba saditi lukovice gladiole, ljiljane, kale, begonije, amarilis, kane, dalije i druge. Ukoliko želite da vam se ovo cvijeće primi, neophodno je da ga zasadite najkasnije do maja.
Pravo vrijeme za sađenje cvijeća je kada prođe opasnost od mrazeva, a lukovice treba da postavimo na mjesto sa puno sunca. Dubina sadnje zavisi od vrste cvijeta pa se prije nego započnete raspitajte o uslovima koji su potrebni za biljku koju ste odabrali.
Takođe, bitno je da napravite dovoljan razmak između sadnica kako bi se svaka biljka razvijala u najboljim uslovima. Tako gladiole treba da imaju razmak od 12 do 15 cm. Begonije od najmanje 25, a ljiljani od 30 cm dužine. Najzahtjevnije su dalije koje treba da sadite u razmaku od najmanje 40 cm.
Mart je idealno vreme za orezivanje. Orezuju se voćke, žbunovi koji cvjetaju tokom ljeta, suhe grane hortenzija, ruže, kao i nadzemni dijelovi perena, koji su izumrli tokom zime. Žive ograde u ovom periodu mogu se strukturno korigovati. Ako je previše gust sklop grana u središnjem delu žive ograde, može se prorediti. Pažljivo ukloniti grane koje su višak, a koje su orijentisane ka unutrašnjosti, kao i suve i oštećene grane.
Nije kasno ni za sadnju voćaka i žbunja ukoliko tlo nije smrznuto ili previše vlažno. Oko stabala starih voćaka moće se postaviti kompost ili stajnjak. Na ovaj način se održava plodnost zemlje, suzbijaju korovi i omogućava duže zadržavanje vlage.
Sada je dobro vrijeme da otpočnete sa pravljenjem komposta. Kompostiranje je savršen način za recikliranje svog biljnog otpada, kao i određenog smeća iz kuće. Za uzvrat dobijate idalno đubrivo.
Vrt
U martu se sije:
– U prvoj dekadi : špinat, blitva, luk, mrkva, grašak, celer, salata…
– U drugoj dekadi: rotkvice, celer, peršun, paštrnjak i mirođija.
– U trećoj dekadi: kelj, kupus, keleraba.
Priprema rasada:
Ovo je idealan period za zasnivanje rasada sezonskog povrća (brokoli, prokelj, kupus, karfiol, paradajz, krastavci, paprika, patlidžan, dinja, lubenica), čije se sjeme može pronaći u poljoprivrednim apotekama.
Za rasad je potrebno pripremiti sandučiće (ili stare gajbice) sa mješavinom zemlje i pijeska, rasporediti sjeme i blago ga sabiti u zemlju, zaliti i ostaviti na osunčanom i toplom mestu do isklijavanja. Ovako pripremljeni sandučići se mogu ostaviti u plasteniku ili stakleniku koji se grije već početkom mjeseca, a ukoliko nema grijanja u drugoj polovini mjeseca. Sandučići se, alternativno, mogu pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, ili čak providnom folijom ili celofanom, kako bi se obezbjedila što veća vlažnost i toplota, radi boljeg klijanja. U ovom slučaju potrebno je i često projvetravanje, jer ovakvi uslovi pogoduju i patogenim organizmima.
Izvor: Radiosarajevo.ba
BONUS VIDEO
