Prema rezultatima istraživanja, praćenje „jutjubera“ raste, njih gleda šest od desetoro djece, a gledanje crtanih filmova opada sa većim uzrastom djece, saopštila je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).
Crtani filmovi dominantan su omiljeni sadržaj djece uzrasta do šest godina, a uzrastu od sedam do 10 godina „priključuju“ se i igrice, koje su najčešći omiljeni sadržaj djeci uzrasta od 11 do 14 godina. Adolescentima su podjednako omiljeni „Jutjub“, serije i muzika.
Fond UNICEF-a u BiH i Regulatorna agencija za komunikacije /RAK/ unajmili su „Kastom koncept“, profesionalnu agenciju za ispitivanje javnog mnjenja, istraživanje tržišta i konsalting da, na osnovu različitih međunarodnih iskustava, sprovede istraživanje u BiH na reprezentativnom uzorku djece i roditelja.
Cilj istraživanja bio je da se dobiju podaci o tome kako djeca pristupaju medijima, koje sadržaje gledaju, koliko vremena provode uz različite medije, koja pravila postoje u vezi sa korištenjem medija i kako roditelji vrše nadzor, te kako procjenjuju svoje znanje o medijima i iz kojih izvora uče o njima.
Podaci dobijeni od roditelja pokazuju da skoro sva djeca žive u domaćinstvima sa pametnim telefonom 93 odsto, a većina i sa kompjuterom 76 odsto i „smart TV-om“ 73 odsto.
Svi kućni uređaji su u velikoj mjeri djeci na raspolaganju, najčešće televizor, dok istovremeno djeca posjeduju vlastite pametne telefone, prema rezultatima istraživanja ima ih 71 odsto adolescenata.
Podaci dobijeni anketiranjem djece uzrasta od sedam do 18 godina pokazuju da ona, oko 88 odsto, upravo telefone najčešće koriste za gledanje i slušanje sadržaja, kao što su video klipovi, televizijski programi ili filmovi.
Rezultati roditeljske ankete pokazuju da nešto više od polovine roditelja, oko 54 odsto, smatra da na televizijama u BiH nema dovoljno dječijeg programa.
Skoro svi roditelji djece uzrasta od 11 do 18 godina, oko 96 odsto, navode da njihovo dijete ima profil na nekoj od društvenih mreža.
Istraživanje je pokazalo da sedam od 10 djece svakodnevno gleda TV program i ova navika učestalija je kod mlađe djece.
Prema rezultatima istraživanja, novine ili časopise ne čita skoro niko ili svega oko jedan odsto ispitanika.
Istraživanje je sprovedeno u junu i julu 2020. godine na području cijele BiH, uz korištenje metodologije koja podrazumijeva prikupljanje potrebnih podataka anketom licem u lice.
Iz RAK-a su ukazali da su u savremenom kompleksnom medijskom okruženju podaci o medijskim navikama djece i stavovima roditelja osnova za kreiranje odgovarajućih medijskih i obrazovnih politika, kao i adekvatnih aktivnosti usmjerenih na obezbjeđivanju sigurnijeg medijskog okruženja i unapređenje medijske i informacijske pismenosti djece, roditelja i drugih koji brinu od djeci, te prosvjetnih radnika.
U BiH, prije ovog istraživanja, nije postojao sveobuhvatan izvještaj o upotrebi medija i informaciono-komunikacionih tehnologija i navikama djece iz BiH.
Istraživanja iz susjednih zemalja i drugih evropskih zemalja mogu dati indikativne rezultate, ali različit kontekst u BiH uzrokuje drugačija saznanja nego u drugim zemljama, napominje se u saopštenju.
Iz RAK-a zaključuju da se korištenje medija među djecom neprestano mijenja, međutim, bolje razumijevanje navika, primarnih izvora informacija i uloge roditelja pruža mogućnost da se odrede prioritetne intervencije i naprave informisane strategije komunikacije usmjerene na djecu, roditelje i druge koji brinu o djeci, te prosvjetne radnike.
Izvor: Glas Srpske