Više cijene repromaterijala i goriva u BiH nisu poštedjele ni uzgoj šumske kraljice, te su zbog toga cijene uzgojenih gljiva, kao što su šampinjoni, bukovače i šitaki, veće za oko 10 odsto.
Potvrdili su ovo za „Nezavisne novine“ uzgajivači gljiva u BiH, koji navode da ni njih nije zaobišla ekonomska kriza, zbog čega su bili prinuđeni da minimalno dignu cijene. Kako su istakli, cijenu ne smiju mnogo dizati, jer bi onda gljive iz uvoza zavladale domaćim tržištem, te su se našli u nezgodnoj situaciji.
Najveća proizvodnja gljiva u BiH dešava se na području Tuzlanskog kantona, gdje se godišnje proizvede oko 600 tona. Kada je riječ o izvozu gljiva iz BiH, tu ipak dominiraju šumske gljive, koje se izvoze u zemlje regiona, ali i EU.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, 2020. godine je u BiH uvezeno 14.407 kilograma gljiva, u iznosu od 156.527 KM, dok je prošle godine taj iznos bio daleko veći jer je uvezeno 90.125 kilograma, za šta je izdvojeno 259.977 KM.
„Tokom 2020. godine iz BiH je izvezen 382.991 kilogram gljiva po cijeni od 7.278.561 KM, dok je 2021. godine izvezeno nešto manje gljiva, 130.164 kilograma, u iznosu od 6.995.145 KM“, navodi se u podacima UIO BiH.
Najviše gljiva se u BiH uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, dok se najviše izvozi u Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Francusku i Austriju. Kako su za „Nezavisne novine“ kazali u kompaniji „Pečurka“ iz Doboja, samo za godinu dana repromaterijal je poskupio čak četiri puta.
„Dizali su nam cijene četiri puta za godinu dana, zbog čega smo podigli cijenu svog proizvoda za manje od 10 odsto. Ne smijemo više dizati cijene jer onda to niko neće kupovati“, naveli su u ovoj kompaniji, dodajući da tako jedan kilogram gljiva košta pet KM plus PDV.
Istakli su da, iako ne izvoze svoje proizvode van zemlje, dostavu vrše u cijeloj regiji, zbog čega im i rast cijena goriva predstavlja veliki problem.
Da veća cijena goriva predstavlja veliki problem za uzgoj šumske kraljice, za „Nezavisne novine“ potvrdio je i Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona.
„Mi razvozimo svoju robu svim marketima i kupcima, zbog čega svako jutro moramo usuti dosta goriva u kombi i razvesti robu. Utrošak goriva je zaista velik“, rekao je Tokić.
Dodao je da se u procesu proizvodnje gljiva koristi dosta električne energije.
„Prostor se treba ili zagrijati ili rashladiti u zavisnosti od vanjske temperature, tako da nas to pogađa slično kao i druge poljoprivredne proizvođače“, kazao je Tokić.
Kako je naveo, bez obzira na ove otežavajuće okolnosti, oni i dalje održavaju proizvodnju koju su imali i 2019. godine.
„Što znači da Tuzlanski kanton proizvodi oko 500-600 tona gljiva godišnje“, rekao je Tokić, dodajući da proizvode šampinjone, bukovaču i šitaki.
„Cijene se povećaju oko 10 odsto, ali ne smijemo više bez obzira na to što su ovi uvozni troškovi veći, jer bi došlo do uvoza gljive, pa bismo onda izgubili tržište“, kazao je Tokić.
Naveo je da se s tržišta BiH gljive najviše izvoze u zemlje regiona, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i manje količine u Hrvatsku.
„Neke količine, najčešće šitaki gljiva, izvoze se u zemlje EU“, rekao je Tokić, ističući da veliki izvoz gljiva iz BiH predstavljaju šumske gljive.
„Mi uglavnom proizvodimo za domaće tržište i uspijevamo zadovoljiti domaće tržište. U našim trgovinama se uglavnom nalaze uvezene, prerađene gljive. Trebalo bi da povećamo proizvodnju, smanjimo troškove proizvodnje, da bismo postali konkurentniji, te da bismo mogli i prerađivati gljive“, zaključio je Tokić.
Izvor: Nezavisne novine
BONUS VIDEO
