Porodična disfunkcionalnost sve je prisutnija i u Bileći, a broj razvoda iz godine u godinu raste. U 2025. godini zabilježeno je pet slučajeva više nego u prethodnoj. Prema riječima Jelene Tabaković, vršioca dužnosti direktora Centra za socijalni rad, većina slučajeva okarakterisana je kao visokokonfliktna.
- Centar za socijalni rad bavi se pokušajima mirenja, a naša je obaveza da obezbijedimo miran i uredan kontakt maloljetne djece sa oba roditelja. Sud donosi odluku i uređuje način kontakta, a na nama je da damo prijedlog i privremeno rješenje. Imamo određen broj partnera kod kojih saradnja uspijeva i koji poštuju donesena rješenja, ali većina ipak ne sarađuje iz različitih razloga. Jedan od njih je što partnerski odnos stavljaju ispred dobrobiti djeteta, kaže Tabaković.
Potrebe djece za oba roditelja ne smiju se zanemariti, jer su od suštinskog značaja za njihov pravilan rast i razvoj.
– U 2024. godini u Bileći je razvedeno sedam brakova, dok se u 2025. godini na ovaj korak odlučilo 12 bračnih parova. Samo u prošloj godini pomoć u prevazilaženju partnerske disfunkcionalnosti zatražilo je dvadeset supružnika, ističe Tabaković.
Svi problemi u porodici najviše se odražavaju na djecu, kojoj bi porodično okruženje trebalo da bude mirna i sigurna luka. Savremeni način vaspitanja i ubrzan tempo života predstavljaju izazov za moderno roditeljstvo. Bez obzira na svakodnevne probleme, bilo na poslu ili u okruženju, djeca uvijek moraju biti prioritet, ispred svih drugih obaveza i odnosa.
Pedagog Selda Ćapin ističe da živimo u izazovnom vremenu i da roditeljstvo prolazi kroz velike promjene. Način vaspitanja značajno se promijenio.

- Nekada je bilo društveno najprihvatljivije da je dijete mirno i povučeno, dok se danas akcenat stavlja na poštovanje dječije ličnosti i njihovih prava. Za roditeljstvo ne postoje uputstva, ali moramo biti svjesni da živimo u svijetu punom izazova, ali i mogućnosti, uz stalnu izloženost ekranima i upotrebu tehničkih sredstava koje djeca svakodnevno koriste. To ostavlja posljedice na emocionalni i socijalni razvoj, kako u porodici, tako i u vršnjačkim grupama. Zbog toga je neophodno staviti akcenat na mentalno zdravlje, razgovarati o emocijama i zajedno tražiti rješenja, čime se gradi povjerenje i razumijevanje, kaže Ćapin.
Tokom devet godina osnovnog obrazovanja prati se i emocionalni razvoj djece.

– Škola, kao vaspitno-obrazovna ustanova, ima obavezu da vodi računa o svim specifičnostima kako bi obezbijedila sigurno okruženje za njihov razvoj. O svakom problemu koji dijete ima u porodici uglavnom smo upoznati i reagujemo kroz edukativne radionice i razgovore, sa ciljem prevazilaženja poteškoća koje, nažalost, ne zaobilaze ni najmlađe, dodala je Ćapin.
Porodica ostaje temelj društva, a očuvanje njene stabilnosti najvažniji je zadatak svih nas radi zdravog i sigurnog odrastanja djece.
Izvor: Radio Bileća


