Sa dolaskom lijepog vremena raste i broj pacijenata sa simptomima alergije na polen, a ljekari upozoravaju da se tegobe često zanemaruju ili pogrešno tumače iako mogu značajno uticati na svakodnevni život i zahtijevaju adekvatno liječenje.
- Sa dolaskom proljeća raste broj pacijenata sa alergijama na polen, a najosjetljivija su djeca i hronični bolesnici.
- Ljekari upozoravaju da se simptomi često zanemaruju ili miješaju sa prehladom, iako alergije traju duže i ne prati ih temperatura.
- Na porast alergija utiču faktori poput aerozagađenja, načina života, ishrane, vremenskih promjena i stresa.
- Iako prirodni preparati mogu ublažiti simptome, za pravilno liječenje neophodna je adekvatna dijagnoza i terapija.
Pedijatar alergolog doktor Branislav Lolić rekao je za „Glas Srpske“ da je prisutan porast alergija kod pacijenata.
– Ne postoji pravi odgovor zašto je tako, ali mislim da je prije svega u pitanju izloženost aerozagađenjima u vazduhu. Pored toga, utiču uslovi života, stanovanja, sve što jedemo i pijemo, nagle vremenske promjene, kao i stres. Sve su to faktori koji nepovoljno djeluju i imaju ulogu kod alergija – pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, osnovni parametar za razlikovanje alergije i prehlade jeste trajanje simptoma i temperatura.
– Kod prehlade je često povišena temperatura i tegobe traju kraće. Kod alergija su tegobe duže, nema temperature i ponavljaju se u isto doba godine nekoliko godina zaredom – kazao je on.
Istakao je da pacijenti zanemaruju simptome jer ih pripisuju drugim problemima.
– Kod alergije na koži ljudi često misle da su promjene i crvenilo posljedica izlaganja suncu ili hemikalijama. Zatim kijanje i svrab očiju kod nas često pripisuju čuvenom propuhu, a u stvari je vjetar nanio različite alergene. Kašalj se tumači kao simptom nečeg drugog, a zapravo može biti znak alergijske upale disajnih puteva – objasnio je Lolić.
Kaže da alergije mnogo utiču na život djece i vrše različita ograničenja.
– Nekada ne mogu da se bave sportom, ometaju putovanja, kao i boravak u prirodi. Zahtijevaju česte izostanke sa nastave zbog neugodnog kašlja. Iz tog razloga roditelji treba da reaguju i dovedu dijete kod alergologa čim primijete da tegobe traju duže vrijeme. Djeca koja u ranom životnom periodu imaju ekceme i crvenu kožu mogu biti sklona alergijama, jer te bolesti često prelaze jedna u drugu – zaključio je.
Dodao je da se situacija može stabilizovati vremenom i da je moguće da se alergija „preraste“.
– Kad se postavi adekvatna dijagnoza kod djece i ukoliko redovno pratimo imunoglobuline i određene parametre, postoji opcija da se situacija smiri u pubertetu. Period kada se stabilizuje hormonska struktura organizma i kada se završi razvojna faza, pogotovo ukoliko se pridržavaju zdravih navika, kod dobrog dijela populacije se vremenom smiri – rekao je Lolić.
Prirodni lijekovi kojima se građani najčešće okreću ne mogu liječiti, ali mogu pomoći kod alergija, kaže Lolić.
– Poznato je da kalcijum, cink, magnezijum, selen i vitamin C imaju i te kako pozitivno djelovanje. Ishrana, čaj od divizme, cijeđeni sokovi i druga ljekovita sredstva pomažu, ali ne liječe osnovnu bolest – naglasio je on.
Iz Doma zdravlja Banjaluka ističu da sa početkom cvjetanja biljaka dolazi do porasta broja pacijenata sa simptomima alergije.
– Broj je uglavnom uobičajen i ne odstupa značajno u odnosu na prethodne godine u istom periodu. Alergije se mogu javiti kod svih starosnih grupa. Prisutne su od najranijeg djetinjstva, ali se mogu razviti i kasnije tokom života, pa su podjednako zastupljene i kod odraslih i starijih osoba – naveli su.
Dodaju da značajan broj pacijenata pokušava ublažiti simptome samostalno.
– Najčešće to rade koristeći ranije propisanu terapiju ili lijekove dostupne bez recepta. Međutim, u slučaju jačih, dugotrajnih ili neuobičajenih simptoma, ipak se obraćaju ljekaru radi adekvatne dijagnoze i liječenja – kazali su iz Doma zdravlja.
Prema njihovim riječima, simptomi alergija se mogu ublažiti izbjegavanjem boravka na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija polena.
– Takođe, provjetravanjem prostorija u odgovarajućim periodima dana, te redovnim pranjem lica, ruku i kose nakon boravka napolju. Preporučuje se nošenje sunčanih naočara i upotreba lijekova protiv alergije koji su dostupni bez recepta, uz prethodni savjet farmaceuta – zaključili su oni.
LIJEKOVI
Doktor Branislav Lolić rekao je za „Glas“ da su pristupačne mnogo bolje terapije protiv alergija nego ranije.
– Postoje lijekovi koji liječe simptome i uzimaju se u momentu kad se tegobe pojave i profilaktički lijekovi koje dajemo prije pojave tegoba da ih pokušamo spriječiti. Zdravstveni radnik mora da propiše adekvatnu terapiju i na taj način se situacija može dobro kontrolisati – rekao je Lolić.
Navodi da upotreba maski ponekad može pomoći, te da postoje i različite vrste filtera koji se stavljaju na ulaz nosa, ali to naziva neugodnim metodama. Alergičari mogu da prate i polenski kalendar i kada je velika koncentracija da smanje boravak napolju.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
