Poznavati vina nije stvar elitizma ili imidža nego je stvar ličnog zadovoljstva i interesovanja. Strast prema vinu ne dijele samo vinogradari, enolozi i somelijeri nego i obični obožavaoci različitih vina. Vino se ne pije da bi se popilo, niti da se njime ugasi žeđ, vino se pije da bi se osjetilo i da bi se u njemu istinski uživalo. Postoji mišljenje da nepoznavati vina znači isto što i nepoznavati boje. Našim čulima okusa i mirisa treba omogućiti da se razvijaju i prepoznaju najraznovrsnije arome sadržane u jednoj kapi sa kojom obogaćujemo sebe i svoj život.
To svakako, ne znači da trebate znati sve o svim sortama vina ali ne škodi znati pojednosti o onim najdražim. Bilo da ste ljubitelji crnih, bijelih ili roze vina trebate imati na umu i uvjerljivu činjenicu o blagotvornom dejstvu vina po zdravlje. Paster, francuski naučnik je prvi rekao da je vino najzdravije i najhigijenskije piće na svijetu. Ono sadrži dvadeset poznatih antioksidanata koji sprečavaju bolesti i usporavaju starenje. Francuzi, njegujući svoju vinsku kulturu, žive zdravije i duže te rado dijele tajnu svoje dugovječnosti i vitalnosti o dvije čaše dnevno za muškarce i jednoj za žene. Osim Francuza svakodnevno konzumiranje vina u domaćinstvu praktikuje stanovništvo u Italiji, Španiji i drugim zemljama sa izraženom vinskom tradicijom.
Ako želite uživati u vinima uz porodicu i prijatelje ili tražite preporuku od somelijera u restoranu, trebate prepoznati značenje nekoliko izraza koji će vas navesti da se opredjelite za ono vino koje vam najviše odgovara. Oštro-grubo vino je opis za mlado, crveno vino, puno tanina, drvena vina su vina koja su odležala dugo u drvenim sudovima sa naglašenim mirisima drveta, izraz buke je rezervisan za odležala vina sa mirisnim supstancama a heady su vina sa visokim sadržajem alkohola. Odlika balansiranih vina je harmonija ukusa, a mirisima začina, cvjetnim i voćnim aromama obogaćena su začinska vina. Izbor je naravno na vama. Ako sa druge strane, preferirate lagana vina onda će vas interesovati vina sa niskim sadržajem alkohola i malom količinom ekstrakta, a ako volite jako vino onda će vaš izbor biti neko od suvih vina bez tragova šećera. Kod slaganja vina i hrane takođe možete imati dilemu koje ćete se vrlo lako riješiti, ako se vodite osnovnim smjernicama te tako doći do savršene kombinacije, shodno vašim navikama i ukusima. Pravilo je da uz lagana jela idu lagana vina, uz teža jela idu jača vina, kiselkasta jela prate svježa vina. Za kuhanu ribu preporučljiva su bijela vina, školjkama, rakovima i tamnom mesu odgovaraju crna vina, dok se slatka jela nadopunjuju sa desertnim vinima ili šampanjcima.
Jedno od najpoznatijih vina u svijetu je Cabernet Sauvignon, autohtona sorta koje se obično pije nakon tri do četiri godine starenja, a nerijetko i nakon dvadeset godina. Slovi za kralja među vinima, a fantastično se slaže sa jelima od divljači, gljiva, kanelonima, lazanjama i aromatičnim sirevima. Specifičan je i po tome što njegov ukus može podsjećati na crni ribiz.
Razloga je bezbroj da budete poštovaoc vina, zato okusite, doživite i pripovjedajte o tome.
Ljubiteljima vina, živjeli!
Izvor: vinarijajungic.com
BONUS VIDEO
