Sušenje lovor višnji, ali i drugih vrsta ukrasnih biljaka, može biti uzrokovano abiotskim čimbenicima (voda, visoke temperature i dr.) te napadom uzročnika biljnih bolesti i štetnika. Najčešći uzročnici sušenja lovor višnji su različite mikoze (gljivice) koje napadaju korijenje i druge dijelove biljaka, a dovode do začepljenja i nekroze provodnih snopova te posljedično do sušenja pojedinih ogranaka ili čitave biljke.
Tokom druge polovine ljeta, ove godine, u gradskim parkovima, vrtovima i okućnicama na području Hercegovine primijećena je nagla pojava paleži lišća i sušenja grana, ali i cijelih biljaka ukrasnih vrsta drveća.
Navedeni simptomi su najviše bili zastupljeni na lovor višnji. Intenzitet pojave sušenja bio je izrazito jak, tako da je bilo i slučajeva potpunog sušenja cijelih „živih ograda“. I proteklih godina je bilo pojedinačnih slučajeva sušenja pojedinih grana ili cijelih biljaka, ali ove se godine radi o kompletnom sušenju „živih ograda“ koje se sastoje od desetine biljaka.
Slični simptomi, unazad nekoliko godina, zabilježeni sa na lovoru, lovor višnji i drugim ukrasnim vrstama u parkovima na području Hrvatske. Analizom uzoraka uzetih sa napadnutih biljaka u Hrvatskoj, utvrđeno je da se radi o fitopatogenim gljivama iz roda Pestalotiopsis.
Razlozi sušenja lovor višnji na području Hercegovine, mogu biti vezani za pomanjkanje vode (skoro cijelo ljeto bilo bez padalina) te izrazito visoke temperature, ali puno češći uzroci sušenja su vezani za napad uzročnika biljnih bolesti i štetnika.
Po literaturnim podacima, na lovor višnjama nisu opisani neki specifični uzročnici bolesti koji napadaju korijen (uz naknadno brzi razvoj venuća i sušenja), ali je moguća pojava nekih polifagnih gljiva iz rodova Armilaria i Verticillium. Vrste iz ovih rodova napadaju različite dijelove biljke (korijenje, korjenov vrat, stablo, grane) što dovodi do prekida kolanja vode i hranjivih tvari.
Prisutnost vrsta iz roda Armilaria vezan je za ostatke biljnih dijelova u tlu nakon krčenja šikara ili drugih drvenastih biljaka. Lovor višnja koja je posađena u takvo tlo podložna je napadu vrsta iz roda Armilaria.
Karakteristični simptomi napada vrstama iz roda Armilaria vidljivi su ako se takvo stablo zareže na mjestu korijenovog vrata. Tkivo ispod kore na korijenovom vratu vlažno je i meko, raspada se i prekriveno je debljim ili tanjim naslagama bijelog micelija. Simptomatični dijelovi kore ili drva imaju karakterističan miris „po gljivi“. Ako se otkopa dublje, naslage bijelog micelija jasno su vidljive i ispod kore korijenovih žila.
Različite vrste iz roda Verticilium, ali i različiti patotipovi unutar vrste, vrlo često dovode do sušenja različitih drvenastih biljaka. Vrste iz roda Verticillium koje, ako su prisutne u tlu, biljku inficiraju putem korijena, a potom se šire u nadzemne dijelove gdje dovode do začepljenja i nekroze provodnih snopova te posljedično do sušenja pojedinih ogranaka ili čitave biljke.
Na poprečnom presjeku grana i izboja zaraženih biljaka vidi se jasno posmeđenje unutarnjeg staničja, nalik na traheomikoze tipa verticilioznog venuća. Simptomi verticilioznoga venuća mogu se djelomično preklapati s drugim bolestima drva biljaka.
Osim uzročnika biljnih bolesti sušenje lovor višnji može biti uzrokovano i napadom štetnika primjerice žilogriza (Capnodis tenebrionis). Ovaj slučaj je već dosta puta zabilježen na području Hercegovine. Ličinke žilogriza ubušuju se u korijenje i korjenov vrat, unutar kojeg se hrane, što onemogućuje usvajanje i transport vode i hranjivih tvari od strane korijena. Napadnute se biljke vrlo brzo suše.
Što je konkretan uzročnik sušenja lovor višnji u ovoj godini na području Hercegovine trebalo bi utvrditi analizom uzoraka u laboratorijama znanstvenih institucija.
Izvor: Jabuka