Autohtona trebinjska žitarica, kukuruz klečak – popovopoljac ili stodanac, koji je u Popovom polju kod Trebinja sačuvan u posljednjem trenutku, zvanično je sertifikovan, sa zaštitnom oznakom porijekla.
Sertifikat
Sertifikat za ovaj, prvi prehrambeni proizvod sa teritorije grada Trebinja, koji je zvanično upisan u registar prehrambenih proizvoda sa zaštićenim oznakama u BiH, uručen je zvanično u trebinjskoj Gradskoj upravi zahvaljujući projektu zaštite koji je trajao godinu i po dana.
Žitarica zaštićena u posljednji čas
Manojlo Ćuk, predsjednik Udruženja proizvođača kukuruza popovopoljca, kaže da je ova žitarica zaštićena u posljednji čas jer je samo nekoliko domaćinstava sačuvalo njegovo sjeme.
„Ja sam objedinio sve te ljude, formirali smo udruženje i ove godine svi zasijali oko dunum kukuruza, tako da je sada samo pitanje hoćemo li ove godine uspjeti podijeliti sjemena onim ljudima koji su zainteresovani da se bave njegovom proizvodnjom“, kaže Ćuk.
Zasijano samo par njiva
Napominje da je ovo tek početak i klečkom je zasijano samo par njiva, te da je on sam zasijao oko dva dunuma, ali ako bi se ovaj posao pokazao dobrim i profitabilnim – mnogi mještani popovopoljskih sela bi se uključili u proizvodnju.
„Kada bi se od ovog kukuruza ispekao hljeb, u trećoj susjednoj kući bi se osjetio miris. Iako su nadležni za hranu potvrdili da su njegove nutritivne i druge vrijednosti vrlo kvalitetne, mi koji smo ga jeli možemo da potvrdimo da su jela od ovog kukuruza vrhunskog kvaliteta i da u kombinaciji sa bijelim žitima daje izvanredan hljeb. Upravo to je ono što turisti najviše traže u našim restoranima“, dodaje Ćuk.
Pomoć proizvođačima
Iako su prinosi klečka od 250 do 350 kilograma po dunumu, a hibridi daju 1.200 kg, cijene brašna od klečka moraju biti dosta više, ali, kako kaže gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, Gradska uprava je, zajedno sa proizvođačima, odmah pokrenula inicijativu za zaštitu i da će pomoći buduće proizvođače.
„Ovaj kukuruz će svakako imati višu cijenu u odnosu na druge. Jedna od tema, zajedno sa Udruženjem, će biti razmatranje onoga što Grad može da uradi za njih da bi povećali količine i proizvodnju, a ono što je uslov jeste potražnja, tako da svi mi, nadležna gradska odjeljenja, Turistička organizacija, treba da poradimo na tome da taj proizvod bude tražen, ne samo u Trebinju, nego i širom regiona“, dodao je Ćurić, napominjući da se brašno od ovog kukuruza očekuje i na policama objekata „Hercegovačke kuće“ gdje god oni postoje.
Sir škripavac
Takođe napominje da se, nakon zaštite ove žitarice, ide i u zaštitu drugih autohtonih proizvoda, poput sira škripavca, ali i u rekonstrukciju trebinjskih mlinica koje su nekada mljele žito, što će ovom brašnu dati dodatni ukus.
Siguran proizvod
Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, je bio dio tima koji je radio na projektu da ovaj kukuruz dobije oznaku geografskog porijekla i pojašnjava da su radili najbolje što mogu da bi promovisali siguran proizvod.
„Isto tako željeli smo da zaštitimo tradicionalne vrijednosti, kako bi naš proizvođač ponudio gostu izvana nešto svoje, tako da se iskreno nadam da će ovakvih projekata biti što više i da je ovo samo početak“, istakao je on.
FAO organizacija
S njim se složio i Vlado Pijunović, koji vodi FAO organizaciju i daje tehničku podršku u cijelom projektu.
„Dogovorili smo i nastavak podrške organizacije FAO kroz dizanje svijesti i tehničku podršku, da vidimo kako ćemo omasoviti proizvodnju tog kukuruza, ali i da radimo sa svim ostalim akterima u lancu vrijednosti, da mu podignemo cijenu i da ga marketinški promovišemo“, kazao je Pijunović, pojasnivši da nakon klečka slijedi sertifikovanje još nekoliko proizvoda ovoga kraja.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
