Čuvena popovopoljska sorta kukuruza klečka, koji još nazivaju i brzac ili stodanac, jer bi brzo dozrijevao u vrijeme dok nije betonirano korito rijeke Trebišnjice, pa bi voda često plavila njive Popovog polja, dobiće, na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zaštitu geografskog porijekla kao autohtona žitarica ovoga kraja.
S tim u vezi je, uz koordinaciju Udruženja građana „Centar za razvoj Hercegovine“ u Trebinju formirano udruženje proizvođača ove žitarice, za čijeg predsjednika je izabran Manojlo Ćuk, sin nedavno preminule bake Olge, koja je, osim čuvene „babine rakije“, jedna od rijetkih žiteljki popovopoljskih sela koja je sačuvala sjeme klečka.
„Moji pokojni roditelji i još nekoliko rijetkih porodica sačuvali su sjeme ovoga kukuruza, čije je krunjenje moja pokojna majka gotovo uoči smrti s pažnjom uradila, a potrefio se i veoma dobar rod, tako da smo ga imali dosta i mogli bismo od njega dati sjemena i još brojnim drugim porodicama da se proizvodnja proširi“, kaže Manojlo Ćuk.
Ističući da je ovo bio zadnji momenat da se sačuva ova autohtona biljka koja pripada samo Popovom polju i dijelu Trebinja, on dodaje da se nada da će se udruženje omasoviti i krenuti u posao masovne proizvodnje i uz podršku lokalnog Agrarnog fonda, čime će se zaokružiti cjelokupan ciklus od početka sadnje do finalnog otkupa.
„Udruženje bi ujedinilo nekoliko sela Popovog polja, da u narednoj sezoni uđemo u proizvodnju, jer sada imamo sjeme, nekoliko desetina kilograma koje je sačuvala moja majka, kao i još nekoliko porodica, što je dovoljno da se iduće godine uđe u ozbiljnu sjetvu sa velikim brojem kooperanata“, kazao je Ćuk.
Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje, potvrdio je da će oni pružiti punu podršku ovom udruženju i njihovoj proizvodnji, kao i drugim poljoprivrednim proizvođačima iz ovoga grada.
„Mi ćemo staviti na raspolaganje našu mehanizaciju za sve one površine na kojima će se saditi kukuruz klečak, a otkupljivaćemo i sve proizvedene količine ove žitarice, ali ćemo posebnu pažnju posvetiti i njegovoj promociji na sajmovima na kojim se bude predstavljala naša autohtona kuhinja i turistički proizvodi“, kazao je Dutina, pojasnivši da svi koji žele saditi klečak treba da se obrate u novoformirano udruženje.
Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković podsjetio je da je grad Trebinje, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, inicirao ovu zaštitu geografskog porijekla, zahvaljujući kojoj je urađena i Strategija razvoja poljoprivrede grada Trebinja, a jedna od mjera je i zaštita geografskog porijekla autohtone hrane ovog podneblja, za šta će se vezati i poboljšanje turizma.
„Uskoro ćemo obići i popovopoljske mlinice, objekte gdje se na rijeci Trebišnjici nekada mlio ovaj kukuruz i pravilo nadaleko čuveno kukuruzno brašno, pa će svi zainteresovani turisti moći na licu mjesta da pogledaju uzgoj ovog kukuruza, ali da se i na mlinicama uvjere kako nastaju sirovine za čuvene hercegovačke proje, cicvare, prijesnace, u kojim je, opet, jedan od bitnih sastojaka mladi sir škripavac, a i njega ćemo nastojati da zaštitimo“, kazao je Bošković.
FAO konsultant studije „Kukuruz popovopoljac“ Slobodan Vulešević kaže da se već radi na zaštiti geografskog porijekla upravo sira škripavca te da ova organizacija ozbiljno razmatra sve mogućnosti pomoći kod unapređenja proizvodnje organske hrane.
On je pojasnio da se već intenzivno sakupljaju bazične informacije koje će omogućiti da se utvrdi da se ovaj kukuruz ili ovaj svježi sir proizvode samo na našim terenima.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
