Država Crna Gora je za dogovor u vezi sa rješenjem pitanja korišćenja potencijala Bilećkog jezera, ali ostale države BiH i Hrvatska nijesu bile kooperativne u tom pogledu. Pravo države Crne Gore je da koristi vode na svojoj teritoriji, ali je naš stav da bi trebalo iscrpiti sve mogućnosti za dogovor prije jednostranih odluka.
Ovo je rečeno zvanično “Vijestima” u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) gazduje sa dvije od četiri hidroelektrane iz ovog sistema koji koristi vodu iz Bilećkog jezera, treća hidroelektrana je “Dubrovnik” u kojoj ERS i Hrvatska elektroprivreda dijele proizvedenu struju, dok se četvrta “Čapljina” nalazi u Federaciji BiH.
Sve ove hidroelektrane, izgrađene u periodu od 1965. do 1981. godine, u potpunosti ili djelimično koriste vodu iz Bilećkog jezera čiji dio pripada i Crnoj Gori, koja tada nije učestvovala u njihov izgradnji, ali izgradnju nije ni odobrila niti se odrekla svog prava.
“Vijesti” su tražile stav Ministarstva energetike kojim rukovodi ministar Saša Mujović da li taj resor smatra da Crna Gora ima pravo na dio proizvedene električne energije iz sistema hidroelektrana na Trebišnjici.
“Pitanje razgraničenja međugraničnih rijeka, podjele njihovog potencijala i rješavanja nastalih spornih odnosa nije više subjektivne prirode već je uređeno odredbama više međunarodnih konvencija, pravila, deklaracija i povelja koje se sve zasnivaju na principu “razumnog i pravičnog korišćenja voda”, poručili su ovom resoru.
Kako su pojasnili u slučaju Crne Gore relevantna su dva dokumenta Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka – Komitet za vode Svjetskog udruženja za međunarodno pravo (1966-1996) i Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka – Komisija UN-a za međunarodno pravo (1997).
“Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka – Komitet za vode Svjetskog udruženja za međunarodno pravo (1966-1996) članom IV je definisano “Svaka država u slivu, unutar svoje teritorije ima pravo na razuman i pravičan udio u korisnim upotrebama voda međunarodnog slivnog područja”, a član V “Šta je razuman i pravičan udio u smislu pravila iz člana IV utvrđuje se u svjetlu svih relevantnih faktora u svakom pojedinačnom slučaju…’’ Relevantni faktori koji će se uzimati u obzir, čime njihova lista nije iscrpljena su – geografske karakteristike sliva, posebno uključujući veličinu slivnog područja na teritoriji svake države u slivu, hidrološke karakteristike sliva, posebno uključujući doprinos voda iz svake države u slivu, mogućnost kompenzacije jednoj ili više država u slivu kao sredstvo za rješavanje konflikata između različitih korišćenja”, kazali su u Ministarstvu energetike.
Kada je u pitanju Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka – Komisija UN-a za međunarodno pravo (1997) iz ovog Vladinog resora ukazuju na član 5 “države vodotoka će svaka na svojoj teritoriji koristiti međunarodni vodotok na pravičan i razuman način” i Član 6 “korišćenje međunarodnih vodotoka na pravičan i razuman način u smislu člana zahtijeva uzimanje u obzir svih relevantnih faktora i okolnosti…
Težina koja će se pridavati svakom od faktora određuje se poređenjem značaja tog faktora sa značajem drugih relevantnih faktora. U određivanju šta je razumno i pravično korišćenje svi relevantni faktori će biti razmatrani zajedno, a zaključak će se izvesti na osnovu cjeline”.
“Smatra se da bi svaki stručni obrađivač, zajednička komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža u postupku pravičnog uređenja raspodjele hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera i sliva Trebišnjice, kao međunarodne rijeke, pošla od ovih odredbi i riješila ga kao slučaj za sebe pored ostalog i iz sljedećih razloga što Crna Gora, kao pribrežna država, nikada nije dala pisanu saglasnost za potapanje svoje teritorije vodama Bilećkog jezera, što je predstavnik Crne Gore u Komisiji za prijem hidroenergetskog sistema HE Trebišnjica rezervisao pravo svoje države da naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa, što država Crna Gora, kao titular pripadajućeg dijela vode Bilećkog jezera kao javnog dobra, nije već 58 godina kod nizvodnih elektrana ostvarila svoja pripadajuća prava.
Uz to, što su Bilećko jezero i sve četiri nizvodne elektrane djelovi jedinstvenog projekta energetske valorizacije voda međunarodne rijeke Trebišnjice, a koji je realizovan u okviru SFRJ kao zajedničke države Crne Gore, BiH i Hrvatske i što sve osnovne proizvodne perfomanse četiri nizvodne elektrane daju vode Bilećkog jezera i po tom osnovu je proizvodnja HE Dubrovnik dugi vremenski period i dijeljena između Hrvatske i BiH 22:78 odsto”, naglasili su u Ministarstvu energetike, dodajući da sa ERS postoje najave razgovora u vezi ovog pitanja, a kada budu konkretizovane, javnosti će biti obaviještena.
Na pitanje da li bi za eventualnu realizaciju HE “Boka” sa vodama iz Bilećkog jezera bila potrebna saglasnost Elektroprivrede Republike Srpske ili nekih drugih vlasti u BiH iz Ministarstva energetike su kazali da je problem što ne postoji dogovor, odnosno, saglasnost o tome koliko kome pripada vodnog potencijala.
“Prethodnih decenija Crna Gora je aktuelizovala pitanja zaključivanja sporazuma sa RS i Hrvatskom, koji ima već sa Srbijom i Albanijom. Dva puta, 2004. i 2010. godine je Crna Gora bila na pragu zaključivanja tog ugovora.
Čak je 2010. usvojen nacrt ugovora o vodama koji je upućen BiH, a na koji do dan-danas nismo dobili odgovor. Pretpostavka je da je tu problem upravo raspodjela hidropotencijala Bilećkog jezera”, kazali su u Ministarstvu energetike.
Ministar Mujović je pokrenuo pitanje Bilećkog jezera na sastanku u Beogradu ove sedmice sa Dubravkom Đedović Handanović, ministarkom rudarstva i energetike Srbije i Petrom Đokićem, ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske.
“Najbolji test našeg zajedničkog kapaciteta i sposobnosti da sarađujemo i da tu saradnju još više poboljšamo je pitanje Bilećkog jezera.
Veoma sam radostan što sam za pregovaračkim stolom sa ministrom Đokićem koji je istakao dobru volju da se ovo pitanje krene rješavati i ja očekujem ponudu kolega iz Republike Srpske, da vidimo kakve ćemo korake napraviti u tom pravcu i kako ćemo ovo zajedničko pitanje riješiti”, naglasio je Mujović.
Crnoj Gori pripada oko 24 odsto od ukupne bilećke akumulacije
Procjenjuje se da je površina sliva Bilećkog jezera, kako su kazali u ministarstvu, koja pripada Crnoj Gori oko 40 odsto i da je zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori 24 odsto od ukupne bilećke akumulacije.
“Ovaj podatak je rezultat Subsektorske studije (2005. godine), koju su za potrebe Vlade Crne Gore uradili eksperti Vlade i Univerziteta Crne Gore, a gdje je kriterijum “veličine zapreminskog udjela ukupnog vodnog potencijala sa teritorije Crne Gore” korektno primijenjen.
Vodoprivredna osnova Crne Gore, daje podatak o veličini slivnog područja Crne Gore prema Trebišnjici od 541 km2, na kojem padne 936 hm3/god. vode, a sa kojeg u hidrosistem Trebišnjice otiče 755 hm3/god. vode, tj. računa se sa dotokom sa crnogorske teritorije u iznosu od 24 m3/s”, rekli su u ministarstvu.
Izvor: Vijesti.me
BONUS VIDEO
