Usporavanje inflacije ne znači i pad cijena

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Stevo Pucar komentarišući posljednje statističke podatke ekonomskih i finansijskih kretanja u svijetu i kod nas.

– Kada dođe do usporavanja i pada inflacije, to ne znači da će i cijene padati. To ljudi treba da shvate. Kako stvari trenutno stoje, vjerujem da tek krajem 2024. godine možemo očekivati da se rast cijena, odnosno inflacija, dovede u normalu – istakao je Pucar.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koji su objavljeni tokom jučerašnjeg dana, prosječna inflacija u BiH u prošloj godini iznosila je oko 14 odsto, a najviši rast cijena zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, u prosjeku za 21,5 odsto.

Koliko ovi podaci, međutim, mogu i zavarati te stvoriti jednu zamagljenu sliku stvarnog stanja životnog standarda, jer su neke stavke, neophodne u svakodnevnom životu poskupjele i za 50, pa čak i 100 odsto?

Pucar kaže da najveći problem predstavlja to što domaćinstva u BiH u prosjeku troše i više od 40 odsto svog kućnog budžeta na hranu, a taj procenat je još veći ukoliko se uračunaju i troškovi za energente.

– S obzirom na to da su hrana i energenti najviše poskupjeli, to je značajno uticalo i na kućne budžete običnih ljudi. Zbog toga se i može steći utisak da je inflacija kod nas i znatno veća. Ali, tu nivelaciju je izvršila druga roba, koja ne zauzima neko značajno mjesto u našoj potrošnji i čiji rast cijena nije bio značajan – pojasnio je Pucar za “Glas Srpske” dodajući da je ova inflacija zbog toga najviše pogodila upravo one najsiromašnije slojeve stanovništva u BiH.

Kada su u pitanju prognoze i očekivanja za ovu godinu, s obzirom na to da podizanje kamatnih stopa i nije dalo baš očekivane rezultate na suzbijanju inflacije, ali i novih previranja na tržištu energenata, odnosno sirove nafte, Pucar kaže kako je ipak optimista, jer postaje očigledno da cijene rastu sve manjom stopom.

– Naravno, zbog restriktivnih monetarnih mjera centralnih banaka i podizanja kamatnih stopa došlo je do usporavanja privrednih aktivnosti. I ove banke koje su propale ili su se našle u velikom problemu, u toj poziciji su se, prije svega, našle zbog tih monetarnih mjera – naveo je on.

I dobro i loše

Osvrćući se na nedavni izvještaj Svjetske banke, koja je izašla sa svojim prognozama ekonomskog rasta u svijetu, a koje pokazuju da će ekonomska proizvodnja BiH u ovoj godini porasti za 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Pucar kaže da tih 2,5 odsto može biti dobro, ali i loše.

– Dobro je jer znači da BiH tokom ove krize neće ući u recesiju, ali je, s druge strane, i malo jer toliki rast znači da je BiH na samoj granici stagnacije ekonomije. Ovoliki rast od 2,5 odsto nije dovoljan za dalji privredni  razvoj i rast životnog standarda – kategoričan je Pucar.