Iako živimo u uvjerenju da se od kreativnosti ne može življeti, sve više je faktora koji ukazuju na značaj kreativne industrije kao dodatnog generatora prihoda, te glavnog pokretača mnogih svjetskih ekonomija. S pravom se može reći da su kreativne industrije izrazito plodonosne i veoma otporne u vremenu najjačih udara na svjetske ekonomije. Kreativna industrija je zastupljena u svim onim aktivnostima koje imaju svoj korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu, i koje imaju potencijal za bogatstvo i kreiranje radnih mjesta kroz generaciju i eksploataciju intelektualnog vlasništva.
Kako je prethodno i navedeno, kreativna industrija uključuje mnogobrojne društvene sfere i discipline, a jedan od bitnih faktora uspješnosti razvoja novog proizvoda jeste upravo inženjerski dizajn.
Šta je to inženjering, kada se i kako primjenjuje?
Odgovor je krajnje jednostavan…U svakodnevnim životnim situacijama nailazimo na brojne probleme, pokušavamo ih riješiti, naći adekvatan dizajn za dati problem, testiramo ga i po potrebi unaprijedimo. Dakle, inženjering kao proces, primjenjujemo u svakodnevnom životu. Inženjerski dizajn proizvoda je kreativni proces kreiranja proizvoda u kojem se, određivanjem njegove strukture, oblika, materijala, te drugih karakteristika, trebaju postići zadate funkcije proizvoda.
Danas je teško na tržište plasirati proizvod koji neko već ne nudi i koji drastično odstupa kvalitetom i ostalim elementima od konkurentskih proizvoda. U moru proizvoda sa sličnim vanjskim karakteristikama i funkcijama, organizacije širom svijeta sve teže pronalaze način kako bi svoj proizvod uspjeli diferencirati od proizvoda njihovih konkurenata. U rješavanju tog problema, kao jedan od najbitnijih alata koristi se inženjerski dizajn. Pri tome je bitno da se vodi računa o tome da se inženjerski dizajn integriše u cjelokupan proces razvoja nekog proizvoda. Inženjeri trebaju poznavati cjelokupan proces razvoja proizvoda, te usko sarađivati sa svim akterima tog procesa.
U procesu dizajniranja proizvoda moguće je kreiranje novog proizvoda, ali i optimizacija i poboljšanje postojećih rješenja. Dobri primjeri aplikacije svega gore navedenog su: automobilska industrija, vojna industrija, avio industrija, itd.
U fazama dizajniranja koriste se razne metode i alati, gdje se, iterativnim razmatranjem više dobrih i primjenljivih rješenja, njihovim vrednovanjem i optimizacijom, ostvaruje najpovoljniji proizvod ili familija proizvoda. Pri tome, nisu samo bitni oblik, materijal, čvrstoća elemenata ili sklopa, itd., nego se uzimaju u obzir i drugi bitni parametri, kao što su tehnologičnost, pouzdanost, tržišnost, itd.
Od krucijalne važnosti je razmatranje standarda za provjeru valjanosti ili načina provjere valjanosti proizvoda u ranom procesu razvoja. Kada vrijeme i troškovi uvođenja promjena u dizajn postanu sve zahtjevniji, stvaranje prototipova inženjerskih konstrukcija visoke preciznosti, koji tačno predstavljaju konačni proizvod, olakšava provjeru dizajna, inženjeringa i mogućnosti izrade, prije nego što se investira u skupe alate i pusti u proizvodnju.
Šta je to prototip i kada nam je neophodna njegova izrada? Prototip je veoma važan za sam dizajnerski postupak, ali i za međusobnu komunikaciju između dizajnera, inženjera, menadžera, softwear developera te krajnjeg korisnika. Ono što ih čini još važnijim jeste mogućnost nove evaluacije, jer se mogu testirati na brojne načine, uključujući i dobijanje neformalnih povratnih informacija od krajnjeg korisnika. Prikaz koraka u izradi prototipa prikazan je na narednoj slici.
Brojne su tehnike izrade prototipa, ali aditivna proizvodnja (engl. Additive manufacturing) ili poznatija pod marketinškim nazivom 3D štampanje (proces kreiranja fizičkog objekta na temelju 3D digitalnog modela) je tehnika koja sve više zauzima primat nad ostalim tehnikama. Aditivna proizvodnja zapravo je zajednički naziv za različite tehnologije koje se temelje na istom principu, odnosno pretvaranju digitalnog modela u trodimenzionalni fizički objekat dodavanjem materijala sloj po sloj.
Donedavno, tehnologija 3D štampanja smatrana je naučnom fantastikom i mnogi nisu mogli sebi predočiti gdje bi se ova tehnologija mogla koristiti. Međutim, danas njena primjena obuhvata širok dijapazon uključujući: arhitekturu, građevinarstvo, auto i avio industriju, medicinu, modu, izrađivanje nakita i mnoge druge grane industrije. Trodimenzionalnim štampanjem moguće je izraditi složene predmete, u kratkom vremenskom periodu, po jeftinijim i pristupačnijim cijenama i to u raznim veličinama.
Tehnologija izrade 3D štampom ima svoje faze: modeliranje (izrada CAD dizajna), izrada STL datoteke, podešavanje parametara uređaja, izrada modela i postprocesiranje. Svaka od navedenih faza predstavlja jedinstvenu cjelinu, te zahtjeva preciznost i kontrolu.
Kvalitet 3D štampe uveliko je porasla i smatra se da će njihova primjena biti sve veća u svim granama industrije, kao i da će u skorijoj budućnosti 3D štampač postati sastavni dio svakog domaćinstva.
Iz svega navedenog može se zaključiti da kreativna industrija omogućava novi način razmišljanja, podstiče pojedinca na razmišljanje uz rad, te doprinosi njegovoj kreativnoj slobodi. Kreativna industrija sve više postaje osnov za ekonomski napredak i socijalnu integraciju jednog društva, jer pronalazi način na koji se kreativnost može valorizovati i transformisati u konkurentnu tržišnu robu. U tom smislu kreativne industrije predstavljaju, uslovno rečeno, industrijski sistem u kome se nematerijalni resursi transformišu kroz proces proizvodnje i distribucije u proizvode i usluge sa simboličkim vrijednostima i socijalnim značenjima.
HP, maj 2022.
BONUS VIDEO
