Poslovica kaže da su knjige najbolji čovjekovi prijatelji. Osim što nas obrazuju, pomažu nam da proširimo svoje vidike i obogatimo rječnički fond, kažu da čitanje i umanjuje stres. Koliko Hercegovci u savremenom dobu praktikuju stari hobi odlaska u biblioteke i da li čitaju dovoljno pokušali smo da saznamo ovog ponedjeljka u “Jutru sa Padrinom”.
Bibliotekar Narodne biblioteke iz Trebinja Jelena Ružić kaže da građani sve više čitaju, a pokazatelj toga je broj upisanih članova koji je sve veći. Tako je trenutno upisano 1.284 odraslih osoba, kao i 1.227 djece.
Ova, kako je Jelena rekla duhovna i intelektualna oaza grada, obogatila se novim naslovima, a od popularnijih izdvojila je “Sizifova pravopisna pravila” Bojana Jokanovića, “Dobro i zlo trče zajedno” Vladete Jerotića, “Dušan Silni” Luke Mičete i “Godine vrana” Siniše Kovačevića.
“Što se tiče stranih pisaca bogatiji smo za brojna dijela, a to su “Veliki pad” Petra Handkea, “Laži o Bogu u koje vjerujemo” Vilijama Pol Janga, te djela od poljske autorke i dobitnice Nobelove nagrade Olge Tokarczuke i druga, istakla je Jelena za “Padrino radio“.
Kako je kazala, iako svaki čitalac trebinjske Narodne biblioteke ima svoja interesovanja, najviše se čita beletristika. Od pisaca srpske književnosti najčitaniji su Momo Kapor, Vladimir Arsenijević, Dragan Velikić i drugi, a u posljednje vrijeme čitaoci se vraćaju i nepononovljivom Borislavu Pekiću.
“Kao i mnoge biblioteke u okruženju, i ova posjeduje izvrstan broj stručne literature. U čitaonici su enciklopedije i dijela vezena za književnost, kao i sve ostale oblasti ljudskog znanja, kao što su istorija, filozofija, umjetnost, pravne nauke i slično”, naglasila je Jelena.
Prema njenim riječima, biblioteka se bavi i promovisanjem novih dijela, a posljednja u nizu bila je promocija knjige “Mulat albino komarac” Steva Grahovca. Riječ je o romanu opisuje užase rata, a koji je ušao i u uži izbor za Ninovu nagradu.
U neformalnom razgovoru Jelena nam je još rekla da trebinjski bibliotekari čitaocima obično predlažu domaće pisce, te pozvala sve koji to nisu učinili da se učlane u ovu ustanovu.
Cijena na godišnjem nivou je deset KM, za penzionere je pet KM, a za školarce besplatno.
U želji da ovoga ponedjeljka saznamo da li je Hercegovcima knjiga najbolji prijatelj provjerili smo kakava je situacija po pitanju čitanja u susjednoj Bileći.
Direktor biblioteke “Vladimir Gaćinović” Irena Dunđer rekla je da s obzirom na vrijeme u kome živimo i sve veći razvoj tehnologije i brzog protoka informacija, ipak mogu biti zadovoljni koliko njihovi sugrađani čitaju.
“Broj čitalaca može biti i veći, te se u tom cilju trudimo da promovišemo čitanje putem raznih promocija, književnih večeri, radionica, predavanja i slično, a mislim da u tome i uspijevamo. Broj upisanih članova u našoj biblioteci varira, a u prosjeku se kreće oko 1200 na godišnjem nivio, što i nije tako loše s obzirom na broj stanovnika u Bileći”, navela je Irena za slušaoce “Padrino radija“.
Kako nam je istakla, vrsta litetrature koja se najviše čita su lektire, jer najveći broj članova biblioteke čine đaci. Pored toga najtraženija je beletristika, u kojoj je najčitanija domaća književnost, iako ni druge ne zaostaju.
“Među našim članovima najmanje je studenata, pa je tako i stručna literatura slabo tražena. Međutim biblioteka posjeduje dijele iz raznih društvenih i prirodnih oblasti. Kada nismo u stanju da odgovorimo na zahtjeve korisnika, posebno kada je u pitanju stručna litereratura, obratimo se drugim bibliotekama iz Republike Srpske, koje nam uvijek izađu u susret”, dodala je Irena za “Padrino radio“.
Nije važno da li u knjigama vidite učenje, zabavu, bogaćenje riječnika, tehniku opuštanja ili inspraciju za nove ideje, vrijeme provedeno čitajuci jedan je od najzdravijih hobija koji jača vaš duh.
Prema tome, savjetujemo vam da izaberete knjizevni žanr, zavirite u magične stranice i dočekate proljeće kao savršenija individua nego što sada jeste.
Ivana Kardum, Mirjana Vidaković
Radio Padrino, HP, februar 2020.
BONUS VIDEO
