Juhu! Konačno se završila radna sedmica i vi ste se obradovali ovom vikendu više nego, čini vam se, bilo kojem ranije jer ste umorni kao pas. Dobro smo opisali?
A može i ovako: Ove sedmice niste hvatali maglu, ni davali petama vjetra, već ste radili kao konj. Treba li uopšte da spomenemo da ste pritom bili veoma produktivni, izuzetno vrijedni i da nije riječ o ćoravom poslu?!
I to vam je poznato?
Ali – da ne mlatimo praznu slamu, već da se izrazimo stručno: riječ je o idiomima.
Idiom je ustaljeni izraz u jednom jeziku, uhodani jezički obrt, ustaljeni spoj riječi, odnosno fraza. On nema pouku, više služi u opisne svrhe.
To je i način izražavanja kojim se služe u umjetnosti i kulturi: čak je i čuveni Bora Čorba pjevao o praziluku koji iz du*eta viri (da, i to je idiom), odnosno izraz koji se ne može doslovno prevesti na strani jezik.
Dakako da ne može!
Naime, dok je pisan ovaj tekst, nadošla je inspiracija autoru i ekipi uključenoj u temu da prevodimo idiome i – moram priznati da se dugo nismo tako smijali. Zamislite samo kako bi zvučalo kada biste pokušali da npr. na engleski jezik prevedete izraze poput izvoditi bijesne gliste ili naše gore list.
A lupaš kao Maksim po diviziji, kako biste to preveli?
Ili onaj čuveni izraz koji upotrebljavamo kad se šalimo s nemirnom djecom: prebiću te kao vola u kupusu?
Duhovito, zar ne?
Ima idioma čiji su nam etimologija i značenje jasni kao dan, čak i kada oni zvuče pomalo morbidno poput izraza spavati kao zaklan ili krvav si za osobu koja ima dobar smisao za humor (jeste, da, nelogično je). Postoje i idiomi koje svakodnevno koristimo, a uglavnom nemamo pojma odakle su potekli i kako su se uvukli u svakodnevni govor. U nekim slučajevima kose se dva ili više objašnjenja. Mi smo za vas odabrali ona najzabavnija i najšarmantnija…
Kad na vrbi rodi grožđe
Čekanje da na vrbi rodi grožđe traje identično koliko i čekanje Godoa, s potencijalnom mogućnošću da se Godo ipak predomisli i pojavi se… za razliku od spomenutog grožđa.
Da skratimo: u prevodu to znači – nikad!
Napio se kao majka
Porođaj je postojao otkako je svijeta i vijeka, ali nije oduvijek bilo uznapredovale medicine koja je ženama olakšavala taj čin. Tako su se naše bake i prabake porađale u poljima, a kao anestezija im je služila rakija. Upravo to se može potkrijepiti upotrebom velikog broja izraza za stanje pijanstva: pijan kao zemlja, letva, čep, ćuskija, smuk, svinja, bačva…
Svjež kao rosa u podne
Ni kalendar ni ogledalo više nisu na strani onih koji su svježi kao rosa u podne, i tu ni najbolji hirurzi ne mogu da pomognu. Drugim riječima, radi se o vremešnoj osobi, onoj čija je mladost prošla.
Nadrljao kao žuti
Idiom nadrljati kao žuti nema baš vedru etimologiju. Naime, odnosi se na mongolske narode, povezuje se s napadom na Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu, mada i novija istorija ide tom objašnjenju u prilog.
Ali to nije jedino tumačenje… Postoji čak i lokalna priča o jednom mladiću žutih obrva i kose, po kojima je i dobio nadimak Žuti, koji se oglušio o savjete da nije čas za kupanje te je skočio u rijeku i utopio se. Ostala je samo izreka kad neko nastrada, odnosno kad ga neka nesreća snađe, da je „nadrljao kao Žuti“.
Novinarska patka
Zašto je baš patka, a ne neka druga životinja, postala sinonim za izmišljotinu? U vrijeme kada su štampani mediji tek počeli da osvajaju svijet, neprovjerene vijesti po redakcijama obilježavale su se napomenom NT (od latinskog non testatum – nije provjereno). NT se izgovaralo ente, što na njemačkom jeziku znači patka. Tako je patka, ni kriva ni dužna, postala sinonim za netačne ili neprovjerene informacije i pomogla da se razdvoje laži i podmetanja od istinske, ozbiljne novinske informacije.
Plakati kao godina
Riječ godina je onomad u našem jeziku imala posve drugačije značenje… Njome je označavana kiša, odnosno oluja ili nevrijeme.
Ako, dakle, godina može značiti kiša, logično je što se može kazati da neko plače kao godina. To je isto kao kada se kaže plače kao kiša, tj. lije suze kao da pada kiša, roni suze kao kišne kapi i sl. Riječ je o pojačavanju izraza koji je vezan za tugu i plakanje.
Upala mu sjekira u med
Kad nekoga zadesi iznenadna sreća, kada mu se desi nešto lijepo ili postigne neki uspjeh, obično kažemo da mu je upala sjekira u med. Kakvo je porijeklo tog frazeološkog izraza?
Nekadašnji pčelari nisu znali za košnice i pitome pčele, nego su lutali po šumama u potrazi za rojevima divljih pčela i njihovim staništima punim meda. To nije bio lak posao jer su pčele mjesta za sebe i med pronalazile u skrovitim šupljinama pri vrhovima drveća.
Sakupljači meda morali su tako dosta da se pomuče penjući se po stablima i udarajući sjekirom ne bi li pronašli šupljinu pod korom. Kada bi lovac naišao na skrovište, njegova sjekira bi lako probila koru drveta i odmah utonula u med, što se smatralo uspjehom. Neočekivana, iznenadna sreća se takođe može opisati i izrazom upala kašika u med.
Koštalo ga kao Svetog Petra kajgana
Po predanju, Isus i Sveti Petar su prenoćili kod nekog seljaka, koji ih nije ponudio večerom pa su legli gladni. U neko doba Sveti Petar je ustao, ukrao nekoliko jaja i napravio kajganu. Kad se najeo, legao je da spava kraj Isusa. Međutim, seljak je primijetio krađu pa je lopova nekoliko puta udario kocem po leđima, za kaznu. Zato je Sveti Petar probudio Isusa i predložio mu da zamijene mjesta, bojeći se seljaka. Isus je pristao. Međutim, tada se seljak sjetio da je kaznio samo jednoga, a da su jaja vjerovatno podijelili pa je opet ustao i udario po onom drugom, tj. opet po Svetom Petru.
Šilo za ognjilo
Takođe ste nagrabusili i ako neko za vas isplanira šilo za ognjilo, jer to znači vratiti nekome milo za drago, odnosno uzvratiti istom mjerom.
Leglo kao budali šamar
Tumačenje nije potrebno.
Stoji ti kao krmači sedlo (a ima i jedna verzija s piletom i određenim dijelovima ljudskog tijela)
Još jedno značenje koje ne moramo da objašnjavamo. Dovoljno je da pustite mašti na volju…
Kao i mnoge druge stvari, i idiomi su ogledalo stanja svijesti kako pojedinca, tako i jedne nacije. Dopadali nam se ili ne, teško da postoji način da ih zaobiđemo u svakodnevnom govoru. Zato bolje da više ne hvatamo zjale i da se ne trudimo da ispravljamo krive Drine.
Ono što sa sigurnošću možemo priznati jeste da su obogatili naš jezik, dali duhovitu notu svakodnevnom govoru, a bogme i ovom tekstu.
Sad sa zadovoljstvom možemo da podviknemo: „Pa ovo uopšte nije špansko selo! Ja sad znam šta su idiomi i – sviđaju mi se. Pravi mačji kašalj!“
Dali su vam mišiće za svaku buduću jezičku raspravu jer oni koji sve ovo ne znaju mogu samo u vas blenuti kao tele u šarena vrata.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
