Proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj pobunili su se protiv Nacrta novog Pravilnika o poticajima u kojem je premija za mlijeko ostala ista, 25 feninga po litri. Traže od premijera da ona bude poput premija u Federaciji BiH ili će smanjiti proizvodnju mlijeka i pokrenuti proteste.
Farmeri u Republici Srpskoj traže veću premiju za mlijeko, jer je ona trenutno za 20 feninga niža nego u Federaciji BiH, za koju postoje najave da će ići i do 60 feninga.
ČEDOMIR BOROJEVIĆ, farmer iz Šamca
„Premija za litru proizvedenog, a isporučenog mlijeka standardnog kvaliteta uvažavajući sve uslove na tržištu je da bude minimalno 45 feninga. S druge strane, kada je u pitanje proizvodnja ženskog priplodnog materijala za proizvedeno i utovljeno june je 300 KM, a za junicu 200KM, zamislite apsurda. Da biste utovili june od 200 do 600 kg dovoljno je godinu dana, za junicu treba 24 mjeseca.“
ANTO ŠIPOVAC, farmer iz Nevesinja
„Ako bi poredili to sa nekim ranijim periodima kAda smo od agrarnog budžeta od 60 miliona imali premiju od 30 feninga, sad iz budžeta od 180 miliona imamo premiju 28 feninga kada se sve to preračuna, zaista smo nezadovoljni, očekujemo razumijevanje od ministra.“
Mljekari traže hitno ukidanje i limita na proizvodnju, za koje tvrde da su svakako nezakonito uvedeni, jer je nemoguće da u okviru iste proizvodnje limiti budu različiti. Takođe traže veće premije na uzgoj junica, jer trenutnu od 250 maraka smatraju sve samo ne ekonomski opravdanom, posebno ako se priča kako se mora suprostaviti nekontrolisanom uvozu.
VLADIMIR USORAC, Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske
„Ukoliko naše zaključke ozbiljno ne razmotre,mi ćemo ići u u proteste i u ovakvoj situaciji moraćemo ići na smanjenje proizvodnje mlijeka. „
U resornom ministarstvu navode da je premija ostala ista, ali je uvedena premija na muzno grlo u iznosu od 200 maraka.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE REPUBLIKE SRPSKE
„Maksimalni iznos premije koji korisnik podsticaja može ostvariti za ovu vrstu podsticaja u tekućoj godini je 30.000 KM za nekomercijalna, 50.000KM za komercijalna gazdinstva i 100.000KM za preduzetnike i pravna lica.“
Farmeri insistiraju da se izvrši i popisivanje stoke, jer popisa nije bilo pet godina što stvara problem prilikom raspodjele sredstava, pa negoduju da sredstva dobijaju i oni koji ne proizvode već su samo fiktivno upisani kao proizvođači.
Izvor: BHRT